Predstavljeni rezultati trećeg istraživanja financijske pismenosti studenata Sveučilišta u Zagrebu

Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) predstavila je rezultate trećeg istraživanja financijske pismenosti studenata Sveučilišta u Zagrebu. Novo istraživanje, kao i pripadajuću znanstvenu studiju, proveo je i izradio Forum za primijenjena interdisciplinarna istraživanja, a pod vodstvom prof. dr. sc. Mihovila Anđelinovića s Ekonomskog fakulteta i doc. dr. sc. Ane Pavković sa Sveučilišta Sjever, koji su i predstavili najvažnije uvide.

O istraživanju i reprezentativnost uzorka

Prema definiciji OECD-a, financijska pismenost je “kombinacija svijesti, znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje ispravnih financijskih odluka i postizanje individualnog financijskog blagostanja”. UMFO nastoji kontinuiranim aktivnostima pridonijeti razvoju i unapređenju financijske pismenosti te je slijedom toga inicirao niz projekata na temu financijske pismenosti, a naročito mirovinske financijske pismenosti.

U 2016. godini provedeno je prvo veliko istraživanje financijske pismenosti studenata. Analiza je prikazala razinu i obilježja njihove financijske pismenosti, što je bilo od velikog značaja za djelovanje društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, ali i za ukupne nacionalne javne politike vezane uz mirovinski sustav i s njime povezanu financijsku pismenost. Istraživanje je ponovljeno 2022. godine, a ovogodišnje je treće koje se provodi u usporedivom istraživačkom okviru i anketnim pitanjima koja omogućavaju vremenske komparacije, odnosno podrobno praćenje promjena u financijskoj i mirovinsko-financijskoj pismenosti studenata.

Novo istraživanje provedeno je na relevantnom uzorku od 600 studenata s deset najvećih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, što obuhvaća 68 posto studentske populacije Sveučilišta.

Ključni uvidi istraživanja

Razina financijske pismenosti studenata Sveučilišta u Zagrebu porasla je prema osnovnom indeksu u odnosu na 2016., ali i na 2022. godinu. Danas prosječna razina financijske pismenosti iznosi 0,699, a financijsko-mirovinske pismenosti 0,655. Usporedbe radi, prosječni indeks financijske pismenosti porastao je s približno 59% u 2016. na približno 67% u 2022. i gotovo 70% u 2026. godini.

Ekonomski fakultet po treći put prednjači u procjenama razine financijske pismenosti, a među fakultetima s najvećim pozitivnim pomacima u odnosu na 2022. godinu izdvaja se Fakultet elektrotehnike i računarstva.

Najveći napredak se vidi u praktičnim zadacima. Uz to, višu razinu pismenosti najdosljednije prate plaćeni posao, praćenje poslovnih vijesti (ujedno i jedan od najstabilnijih pozitivnih prediktora financijske pismenosti), viša godina studija, bolji prosjek ocjena i muški spol, koji je i u prethodnom istraživanju, 2022. godine, iskočio kao faktor (istraživanje iz 2016. nije detektiralo značajnu razliku među spolovima).

Dobro savladane financijske osnovne

Studenti izuzetno dobro rješavaju intuitivne i svakodnevno primjenjive zadatke. Vremensku vrijednost novca ispravno je prepoznalo 93 posto studenata, a da su diversificirana ulaganja bolja od “držanja svih jaja u jednoj košari” složilo se 91 posto studenata.

Osnovni kamatni račun (glavnica kamata) razumije njih 90 posto, dok ih je čak 89 posto upoznato s penalizacijom ranijeg odlaska u mirovinu. Jasni su im i vrlo lako računaju popuste (npr. u trgovinama), a čak 87 posto ih je dobro upoznato s pravilima kreditiranja, uključujući studentsko. Tek su nešto manje znanje pokazali pri zadacima koji su se ticali prinosa i rizika (npr. obveznice s različitim rokovima dospijeća), ali i tom segmentu su vidljivi pozitivni pomaci.

I valutni odnosi poznati su studentima – dvije trećine, odnosno njih 65 posto, dale su točan odgovor. Jednostavan kamatni račun studenti dobro primjenjuju, dok je složeni (izračunavanje kamata na jednu ili više glavnica kojima su u prethodnim razdobljima dodane kamate) tek malo slabije riješen.
Većina studenata (53 posto) zna koliki se osnovni iznos iz plaća izdvaja za mirovinu, a tek nešto manje ispitanika točno je odgovorilo i kako se taj iznos raspodjeljuje.

Zaključak je kako osnovne financijske ideje i instrumenti studentima nisu nepoznanica i da ih vrlo dobro znaju primijeniti u svakodnevnom životu, te da su bolje upoznati i s osnovnim trendovima vezanim uz mirovine.

Informiranje i planiranje

Internet (83 posto) i obitelj (75 posto) su najvažniji izvori informacija, dok je korištenje umjetne inteligencije u svrhu financijskog savjetovanja već zauzelo važno mjesto – trećina studenata koristi je za informiranje, a svaki deseti student koristi i njene financijske savjete.

Kad su u pitanju mirovine, čak 31 posto studenata već razmišlja o umirovljeničkim danima kao sastavnom dijelu života.

Posebno je pozitivno da studenti pokazuju visoku svijest o osobnoj odgovornosti za buduća mirovinska primanja jer njih 76 posto planira dodatnu štednju za mirovinu kad se zaposle.
Uz to, voljni su se dodatno educirati – čak 69 posto je iskazalo ovu želju, a već danas iskazuju i financijsku disciplinu u smislu kontrole vlastitih financija, te ih 48 posto redovito štedi.

Panel

Po završetku predstavljanja rezultata istraživanja, održana je panel-diskusija “Financijska pismenost mladih – izazovi, odgovornosti i budući smjerovi razvoja”, u kojoj su sudjelovali Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav pri Ministarstvu financija RH, Martina Verić, članica Upravnog vijeća HANFA-e, prof. dr. sc. Zvonimir Galić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, doc. dr. sc. Tomislav Jagušt, prodekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva, te Kristijan Buk, predsjednik Uprave Allianz ZB i predsjednik UMFO-a, a koju je moderirala dr. sc. Dajana Barbić, izvanredna profesorica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Zaključak

Financijska pismenost višedimenzionalni je konstrukt – ne čine je samo točni odgovori, već i financijski obrasci ponašanja te odnos prema planiranju. Znanje samo po sebi nije dovoljno – stavovi i ponašanje njeni su ključni dijelovi. Uspoređujući novo istraživanje s prethodnim istraživanjima, pogotovo u odnosu na 2022. godinu, kod studenata je poraslo praktično znanje, ali i svijest o ograničenjima javne mirovine. Pozitivno je da planiraju dodatnu štednju za mirovinu kad se zaposle, te da su otvoreni za dodatne edukacije, pogotovo iz područja mirovinsko-financijske pismenosti.