Niste sigurni što pojam znači? Potražite ga u rječniku i saznajte sve o mirovinama i mirovinskim fondovima.
Kreditna institucija kojoj mirovinsko društvo povjerava imovinu mirovinskog fonda na pohranu i čuvanje na posebnom računu. Depozitar mora raditi u interesu svih članova mirovinskih fondova, a dostupne podatke čuvati kao poslovnu tajnu.
Treći mirovinski stup temelji se na dobrovoljnoj i fleksibilnoj štednji u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Možete štedjeti kada i koliko želite u jednom ili više dobrovoljnih mirovinskih fondova. Društvo koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom ostvaruje prinose na vašu mirovinsku štednju, a na kraju godine dobivate i državne poticaje u iznosu od 15% uplate, do najviše 99,54 eura. Otvoreni dobrovoljni mirovinski fond U otvorenim fondovima može štedjeti tko god želi bez ikakvog dobnog ograničenja i bez obzira na to radi li ili ne.
Obvezna individualna kapitalizirana štednja za vašu mirovinu. Svi zaposleni iz mjesečne bruto plaće izdvajaju 5% doprinosa i uplaćuju u obvezni mirovinski fond po izboru. Na taj novac mirovinski fondovi ostvaruju prinose. Sve uplate na osobnom računu osobna su imovina člana fonda, koja se smije koristiti samo za doživotnu isplatu mirovine iz drugog stupa.
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga koja nadzire poslovanje mirovinskih društava, mirovinskih fondova, mirovinskih osiguravajućih društava te Središnji registar osiguranika (REGOS).
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje zadužen je za provedbu mirovinskog osiguranja u prvom stupu, na temelju međugeneracijske solidarnosti u Hrvatskoj.
To je ukupna mirovinska štednja na vašem osobnom računu u obveznom ili dobrovoljnom mirovinskom fondu. Sav novac na osobnom računu vaša je osobna imovina koju ste stekli uplatama u obvezni ili dobrovoljni mirovinski fond i zaradom, odnosno prinosima koje su ostvarila društva koja upravljaju mirovinskim fondovima. Za dobrovoljnu mirovinsku štednju član fonda dobiva i državne poticaje.
Naknada koju plaća član na svoju mirovinsku štednju odluči li promijeniti svoj obvezni mirovinski fond u razdoblju od tri godine. Odluči li promijeniti obvezni mirovinski fond već u prvoj godini, plaća naknadu od 0,8%, u drugoj godini članstva od 0,4%, a u trećoj od 0,2%. Nakon tri godine ne plaća se naknada za promjenu obveznog mirovinskog fonda. Izlazne naknade definirane su zakonskim propisima i zaračunavaju ih svi obvezni mirovinski fondovi.
Zaposlenik svaki mjesec izdvaja 20% bruto plaće za doprinose u prvi (15%) i drugi mirovinski stup (5%). Mirovinski doprinosi su obvezni i propisani Zakonom o doprinosima.
Dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje upravlja mirovinskim fondovima. Mirovinsko društvo odlučuje o investicijskoj strategiji i ulaže mirovinsku štednju članova fonda kako bi za njih ostvario prinose.
Jedna od osnova socijalne sigurnosti građana. To je osiguranje za rizik od starosti, invalidnosti ili smrti.
Dioničko društvo koje isplaćuje mirovine iz drugog i trećeg stupa mirovinskog osiguranja.
Postoje ulazna, izlazna i upravljačka naknada koje mirovinsko društvo može naplatiti članovima mirovinskog fonda. Na svaki uplaćeni doprinos u obvezni mirovinski fond osiguranik plaća ulaznu naknadu. Član obveznog mirovinskog fonda, koji u roku od tri godine od odabira fonda želi odabrati novi fond, plaća izlaznu naknadu. Depozitar ima pravo na naknadu koja se obračunava od ukupne imovine fonda, a čiji najviši postotak propisuje HANFA.
Svaki član mirovinskog fonda ima osobni račun koji se vodi u obračunskim jedinicama. Zbroj vrijednosti svih obračunskih jedinica na računima svih članova fonda ukupna je vrijednost imovine fonda. Vrijednost obračunske jedinice fonda se mijenja jer se svakodnevno mijenja vrijednost neto imovine fonda koji ulaže novac u dionice, obveznice i druge vrijednosne papire.
Drugi mirovinski stup temelji se na sustavu individualne kapitalizirane štednje u obveznim mirovinskim fondovima. Postoje četiri obvezna mirovinska fonda. Svaki zaposleni građanin u fond prema svojem izboru uplaćuje 5% mirovinskog doprinosa iz svoje bruto plaće i tako štedi za svoju mirovinu. Obvezni mirovinski fondovi podijeljeni su u tri kategorije: A, B i C. Razlikuju se po ograničenjima članstva te investicijskoj strategiji i ograničenjima ulaganja. Obveznim mirovinskim fondom upravlja mirovinsko društvo koje ostvaruje prinose za sve članove fonda.
Osobni mirovinski račun – Svi članovi obveznog ili dobrovoljnog mirovinskog fonda imaju svoj račun na kojem se prikuplja i kapitalizira njihova osobna mirovinska štednja. Svaki član može u svakom trenutku provjeriti stanje na svojem računu i pratiti prinose koje ostvaruje fond.
Zarada ili gubitak koji nastaje ulaganjem imovine svih članova obveznog ili dobrovoljnog mirovinskog fonda. Prinos može biti pozitivan ili negativan kao posljedica rasta ili pada vrijednosti ukupne imovine fonda. Vrijednost imovine fonda ovisi o ulagačkoj strategiji te kretanjima na financijskim tržištima.
Svaki dobrovoljni mirovinski fond objavljuje prospekt odnosno izjavu sa svim informacijama o fondu i društvu za upravljanje kako bi članovi mogli donijeti odluku o izboru fonda u kojem će štedjeti za svoju mirovinu.
Obvezno mirovinsko osiguranje koje se temelji na međugeneracijskoj solidarnosti. To znači da svi koji rade izdvajaju 15% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće za mirovine sadašnjim umirovljenicima.
Središnji registar osiguranika koji vodi evidenciju o uplaćenim doprinosima za sve osiguranike u drugom stupu i izvještava ih o stanju na njihovu računu. Zaposlene koji u roku od mjesec dana od prvog zaposlenja nisu sami odabrali svoj mirovinski fond, REGOS raspoređuje u jedan od četiri obvezna mirovinska fonda.
Svaki obvezni mirovinski fond objavljuje statut kojim se određuju uvjeti i pravila poslovanja. Svi članovi fonda iz statuta se mogu informirati o temeljnim načelima, strategiji i ciljevima ulaganja.
Dobrovoljno mirovinsko osiguranje. To znači da sami birate kada, koliko i u kojem dobrovoljnom mirovinskom fondu želite dodatno štedjeti za svoju mirovinu. Država potiče takvu štednju: na kraju godine dobivate 15% na ukupan iznos koji ste uplatili u dobrovoljni mirovinski fond tijekom te godine, a najviše do 99,54 eura. Mirovinski fond ulaže novac na tržištima kapitala i ostvaruje prinose za sve članove fonda.
Članovi zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda mogu biti samo zaposlenici poslodavca, članovi sindikata ili udruge koji su osnovali fond. Poslodavac uplaćuje mirovinsku štednju za svoje zaposlenike. Uplate do 66,36 eura mjesečno ili 796,34 eura godišnje po zaposleniku poslodavcima su neoporezive.
Mirovinskom reformom 2002. godine u Hrvatskoj je uveden trodijelni mirovinski sustav. U prvi stup izdvajamo 15% bruto plaće za mirovine sadašnjih umirovljenika. U drugi stup izdvajamo 5% bruto plaće i to postaje naša kapitalizirana štednja za mirovinu. Treći stup je dobrovoljna mirovinska štednja i sami odlučujemo hoćemo li i koliko uplaćivati.
Prvi stup temelji se na međugeneracijskoj solidarnosti. To znači da svaki mjesec, s još 1,5 milijuna zaposlenih1, izdvajate 15% svoje bruto plaće za isplatu mirovina današnjim umirovljenicima.
Zarađujete li u visini prosječne plaće u Hrvatskoj – to znači da vam neto plaća iznosi 867,48 eura2, a bruto plaća 1250,51 eura3. Razlika između bruto i neto plaće su porezi i doprinosi.
Jedan od doprinosa je i mirovinski doprinos koji iznosi 15%
To je i maksimalni mogući iznos poticaja. To je novac koji vaš poslodavac uplaćuje u prvi mirovinski stup, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) njime financira isplatu mirovina 1,2 milijuna umirovljenika4.
Dobrovoljna mirovinska štednja nije obvezno izdvajanje i predstavlja III. stup
Prvi stup mirovinskog osiguranja obvezan je za sve zaposlenike.
Kad jednog dana odete u mirovinu i vašu mirovinu iz prvog stupa financirat će svi zaposleni u Hrvatskoj
koji će u tom trenutku raditi i uplaćivati mirovinske doprinose.
To je načelo generacijske solidarnosti.
Drugi stup je vaša mirovinska štednja za starost.
Poslodavac svaki mjesec uplaćuje 5% mirovinskog doprinosa iz vaše bruto plaće na vaš osobni račun u obveznom mirovinskom fondu. Tako je propisano Zakonom o doprinosima – ne može se ulagati ni više ni manje. Za razliku od uplata u prvi mirovinski stup, taj novac se ne koristi za isplatu mirovina današnjim umirovljenicima nego se ulaže na tržištima kapitala. Na primjer: ako ste zaposleni od 2002. i cijelo vrijeme primate prosječnu plaću u fond kategorije B, do 2019. ste uplatili 10.036,03 eura. S prinosima koje je ostvarilo društvo koje upravlja mirovinskim fondom, na vašem osobnom računu nalazi se ukupno 15.743,29 eura. Vaša zarada iznosi više od 5.707,08 eura1.
Da, obvezan je. Svi zaposleni građani, uključujući slobodna zanimanja, poljoprivrednike i obrtnike, moraju odabrati svoj obvezni mirovinski fond u roku od 30 dana od prvog zaposlenja. Ne učinite li to u propisanom roku, REGOS će vas automatski rasporediti.
Svatko od nas ima osobni račun u jednom od četiri obvezna mirovinska fonda.
Kada ostvarite uvjete za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu s mirovinskim osiguravajućim društvom zaključujete ugovor o mirovini. Uz mirovinu iz prvog stupa, svaki mjesec, doživotno dobivate i svoju mirovinu iz drugog stupa za koju ste štedjeli tijekom cijelog svog radnog vijeka.
Treći stup je dobrovoljna mirovinska štednja. Sami odlučujete hoćete li i koliko uplaćivati, a uz vašu štednju dobivate prinos mirovinskog fonda te 15% državnih poticaja. Država vam uplaćuje poticaje na kraju svake godine na osobni račun u dobrovoljnom mirovinskom fondu.
Ako ste tijekom godine uplatili 663,61 eura, država će vam uplatiti 99,54 eura
Poslodavci koji zaposlenicima uplaćuju dobrovoljnu mirovinsku štednju ne plaćaju porez na iznos do 66,36 eura mjesečno ili 796,34 eura godišnje po zaposleniku.
Sami birate kada, koliko i u kojem dobrovoljnom mirovinskom fondu želite štedjeti. Počnete li sada štedjeti 26,55 eura mjesečno, za 25 godina na osobnom računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu mogli biste imati 13.555,78 eura1. To znači da ćete uplatiti 7.963,37 eura, a zaraditi 5.592,41 eura – uz državne poticaje od 15% godišnje i prosječan godišnji prinos od 3% tijekom svih 25 godina.
Za 25 god. ukupno ćete u fond uplatiti 11.945,05 EUR Ukupno stanje na osobnom računu bit će 20.225,18 EUR
Dobrovoljna mirovinska štednja nije obvezna. To je samo vaša odluka i dodatna štednja za bolji život u mirovini.
Kada napunite 55 godina možete dobiti 30% svoje dobrovoljne mirovinske štednje kao jednokratnu isplatu
Jednokratnu isplatu možete dobiti bez naknade – bez obzira na to jeste li u mirovini ili niste. Preostali dio dobivate kroz isplatu mirovine iz trećeg stupa i to putem: mirovinskog osiguravajućeg društva ili mirovinskog društva. Imate li na osobnom računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu više od 13.272,28 eura, taj novac morate prebaciti u mirovinsko osiguravajuće društvo koje će vam isplaćivati mirovinu iz trećeg stupa. Ako ste imali imovinu manju od 13.272,28 eura i odabrali isplatu putem mirovinskog društva ona može biti samo na razdoblje od 5 do 15 godina.
UMFO Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava je profesionalna, neovisna i neprofitna organizacija s ciljem zaštite interesa i promicanja suradnje i partnerstva obveznih i dobrovoljnih mirovinskih društava te što bolje informiranosti korisnika – članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.
Udruga promiče i štiti interese članova i osnivača, učvršćuje povjerenje klijenata u mirovinski sustav te jača njegov ugled na domaćem i međunarodnom tržištu. Suradnjom s regulatorom, predstavnicima medija te ostalim sudionicima osigurava pravovremeno i točno informiranje o važnosti i ulozi mirovinskih fondova te zastupa prethodno usuglašene zajedničke stavove i interese, a sve s ciljem zaštite i promicanja interesa krajnjih korisnika.
U svrhu pružanja boljeg korisničkog iskustva mirovinskifondovi.hr koristi kolačiće (cookies). Postavke kolačića možete kontrolirati i prilagođavati u vašem web pregledniku.
Saznajte više o Zaštiti privatnosti na UMFO internetskim stranicama.