Kreditna institucija kojoj mirovinsko društvo povjerava imovinu mirovinskog fonda na pohranu i čuvanje na posebnom računu. Depozitar mora raditi u interesu svih članova mirovinskih fondova, a dostupne podatke čuvati kao poslovnu tajnu.

Treći mirovinski stup temelji se na dobrovoljnoj i fleksibilnoj štednji u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Možete štedjeti kada i koliko želite u jednom ili više dobrovoljnih mirovinskih fondova. Društvo koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom ostvaruje prinose na vašu mirovinsku štednju, a na kraju godine dobivate i državne poticaje u iznosu od 15% uplate, do najviše 99,54 eura. Otvoreni dobrovoljni mirovinski fond U otvorenim fondovima može štedjeti tko god želi bez ikakvog dobnog ograničenja i bez obzira na to radi li ili ne.

Obvezna individualna kapitalizirana štednja za vašu mirovinu. Svi zaposleni iz mjesečne bruto plaće izdvajaju 5% doprinosa i uplaćuju u obvezni mirovinski fond po izboru. Na taj novac mirovinski fondovi ostvaruju prinose. Sve uplate na osobnom računu osobna su imovina člana fonda, koja se smije koristiti samo za doživotnu isplatu mirovine iz drugog stupa.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga koja nadzire poslovanje mirovinskih društava, mirovinskih fondova, mirovinskih osiguravajućih društava te Središnji registar osiguranika (REGOS).

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje zadužen je za provedbu mirovinskog osiguranja u prvom stupu, na temelju međugeneracijske solidarnosti u Hrvatskoj.

To je ukupna mirovinska štednja na vašem osobnom računu u obveznom ili dobrovoljnom mirovinskom fondu. Sav novac na osobnom računu vaša je osobna imovina koju ste stekli uplatama u obvezni ili dobrovoljni mirovinski fond i zaradom, odnosno prinosima koje su ostvarila društva koja upravljaju mirovinskim fondovima. Za dobrovoljnu mirovinsku štednju član fonda dobiva i državne poticaje.

Naknada koju plaća član na svoju mirovinsku štednju odluči li promijeniti svoj obvezni mirovinski fond u razdoblju od tri godine. Odluči li promijeniti obvezni mirovinski fond već u prvoj godini, plaća naknadu od 0,8%, u drugoj godini članstva od 0,4%, a u trećoj od 0,2%. Nakon tri godine ne plaća se naknada za promjenu obveznog mirovinskog fonda. Izlazne naknade definirane su zakonskim propisima i zaračunavaju ih svi obvezni mirovinski fondovi.

Zaposlenik svaki mjesec izdvaja 20% bruto plaće za doprinose u prvi (15%) i drugi mirovinski stup (5%). Mirovinski doprinosi su obvezni i propisani Zakonom o doprinosima.

Dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje upravlja mirovinskim fondovima. Mirovinsko društvo odlučuje o investicijskoj strategiji i ulaže mirovinsku štednju članova fonda kako bi za njih ostvario prinose.

Jedna od osnova socijalne sigurnosti građana. To je osiguranje za rizik od starosti, invalidnosti ili smrti.

Dioničko društvo koje isplaćuje mirovine iz drugog i trećeg stupa mirovinskog osiguranja.

Postoje ulazna, izlazna i upravljačka naknada koje mirovinsko društvo može naplatiti članovima mirovinskog fonda. Na svaki uplaćeni doprinos u obvezni mirovinski fond osiguranik plaća ulaznu naknadu. Član obveznog mirovinskog fonda, koji u roku od tri godine od odabira fonda želi odabrati novi fond, plaća izlaznu naknadu. Depozitar ima pravo na naknadu koja se obračunava od ukupne imovine fonda, a čiji najviši postotak propisuje HANFA.

Svaki član mirovinskog fonda ima osobni račun koji se vodi u obračunskim jedinicama. Zbroj vrijednosti svih obračunskih jedinica na računima svih članova fonda ukupna je vrijednost imovine fonda. Vrijednost obračunske jedinice fonda se mijenja jer se svakodnevno mijenja vrijednost neto imovine fonda koji ulaže novac u dionice, obveznice i druge vrijednosne papire.

Drugi mirovinski stup temelji se na sustavu individualne kapitalizirane štednje u obveznim mirovinskim fondovima. Postoje četiri obvezna mirovinska fonda. Svaki zaposleni građanin u fond prema svojem izboru uplaćuje 5% mirovinskog doprinosa iz svoje bruto plaće i tako štedi za svoju mirovinu. Obvezni mirovinski fondovi podijeljeni su u tri kategorije: A, B i C. Razlikuju se po ograničenjima članstva te investicijskoj strategiji i ograničenjima ulaganja. Obveznim mirovinskim fondom upravlja mirovinsko društvo koje ostvaruje prinose za sve članove fonda.

Osobni mirovinski račun – Svi članovi obveznog ili dobrovoljnog mirovinskog fonda imaju svoj račun na kojem se prikuplja i kapitalizira njihova osobna mirovinska štednja. Svaki član može u svakom trenutku provjeriti stanje na svojem računu i pratiti prinose koje ostvaruje fond.

Zarada ili gubitak koji nastaje ulaganjem imovine svih članova obveznog ili dobrovoljnog mirovinskog fonda. Prinos može biti pozitivan ili negativan kao posljedica rasta ili pada vrijednosti ukupne imovine fonda. Vrijednost imovine fonda ovisi o ulagačkoj strategiji te kretanjima na financijskim tržištima.

Svaki dobrovoljni mirovinski fond objavljuje prospekt odnosno izjavu sa svim informacijama o fondu i društvu za upravljanje kako bi članovi mogli donijeti odluku o izboru fonda u kojem će štedjeti za svoju mirovinu.

Obvezno mirovinsko osiguranje koje se temelji na međugeneracijskoj solidarnosti. To znači da svi koji rade izdvajaju 15% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće za mirovine sadašnjim umirovljenicima.

Središnji registar osiguranika koji vodi evidenciju o uplaćenim doprinosima za sve osiguranike u drugom stupu i izvještava ih o stanju na njihovu računu. Zaposlene koji u roku od mjesec dana od prvog zaposlenja nisu sami odabrali svoj mirovinski fond, REGOS raspoređuje u jedan od četiri obvezna mirovinska fonda.

Svaki obvezni mirovinski fond objavljuje statut kojim se određuju uvjeti i pravila poslovanja. Svi članovi fonda iz statuta se mogu informirati o temeljnim načelima, strategiji i ciljevima ulaganja.

Dobrovoljno mirovinsko osiguranje. To znači da sami birate kada, koliko i u kojem dobrovoljnom mirovinskom fondu želite dodatno štedjeti za svoju mirovinu. Država potiče takvu štednju: na kraju godine dobivate 15% na ukupan iznos koji ste uplatili u dobrovoljni mirovinski fond tijekom te godine, a najviše do 99,54 eura. Mirovinski fond ulaže novac na tržištima kapitala i ostvaruje prinose za sve članove fonda.

Članovi zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda mogu biti samo zaposlenici poslodavca, članovi sindikata ili udruge koji su osnovali fond. Poslodavac uplaćuje mirovinsku štednju za svoje zaposlenike. Uplate do 66,36 eura mjesečno ili 796,34 eura godišnje po zaposleniku poslodavcima su neoporezive.