Mirovinski fondovi Vijesti Pandemija je ostavila trag u svim segmentima života što je s mirovinskim fondovima?
Hero article

Pandemija je ostavila trag u svim segmentima života - što je s mirovinskim fondovima?

Gotovo cijela prošla, ali i velik dio ove godine, pod snažnim su utjecajem krize uzrokovane pandemijom COVID-19. Stroge epidemiološke mjere i posve nov način života svoj su trag ostavili u svim segmentima života i poslovanja, pa tako i na mirovinskim fondovima. No bila je to i dobra prilika za testiranje hrvatskog sustava obveznih mirovinskih fondova, koji je, kako kažu iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), upravo u toj nepredvidivoj i izazovnoj situaciji pokazao da je stabilan, dobro osmišljen, učinkovit te da ima dobar nadzor.

Ipak, ova je situacija mnogima dala za misliti o vrlo važnom pitanju – može li mirovinski fond propasti i je li moguće da nakon gotovo cjeloživotnog ulaganja, ostanemo bez našeg novca?

Kako bismo odgovorili na ovo pitanje, potrebno se vratiti na početak i podsjetiti se kako funkcionira mirovinski sustav u Hrvatskoj. Sustav mirovinskog osiguranja temelji se na tri stupa. Prvi i drugi stup predstavljaju obvezno mirovinsko osiguranje, dok treći stup predstavlja dobrovoljno mirovinsko osiguranje.

Prvi stup

Prvi stup naziva se stupom generacijske solidarnosti, što znači da osobe koje rade izdvajaju 15% od svoje bruto plaće za mirovinsko osiguranje. Iz tih se doprinosa isplaćuje mirovina sadašnjim korisnicima prava na mirovinu. Prvi stup mirovinskog osiguranja obvezan je i jedan je za sve osiguranike.

Drugi stup

Većina zaposlenih građana Hrvatske članovi su jednog od četiri obvezna mirovinska fonda. Iz njihove se mjesečne bruto plaće izdvaja 5% mirovinskog doprinosa te se uplaćuje na njihov osobni račun u obveznom mirovinskom fondu. Taj se novac ne troši za isplatu tekućih mirovina nego je to individualna kapitalizirana štednja. Kad dođe vrijeme za odlazak u mirovinu, mirovinsku štednju iz drugog stupa osiguranici primaju kao dodatak mirovini iz prvog stupa. Danas u obveznim mirovinskim fondovima štedi 2 068 342 osiguranika.

Obvezni mirovinski fondovi podijeljeni su u A, B i C kategorije koje se razlikuju prema strategiji ulaganja i ograničenjima članova, koji mogu izabrati fond ovisno o tome koliko im je godina ostalo do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu.

Fondovima kategorije A omogućeno je liberalnije ulaganje, pa su zbog očekivanih viših prinosa u dugom roku namijenjeni mlađim osiguranicima. Mirovinski fondovi kategorije B, s umjerenom strategijom ulaganja, namijenjeni su osiguranicima srednje životne dobi. Dok su mirovinski fondovi kategorije C najmanje su rizični i namijenjeni su osiguranicima kojima je ostalo manje od pet godina do mirovine.

Treći stup

U sustavu mirovinskog osiguranja postoji i treći stup koji predstavlja dodatak koji osoba može dobrovoljno izabrati. Treći stup nosi i veću razinu fleksibilnosti od prva dva stupa – korisnici sami biraju učestalost, kao i visinu uplata u fond.

Red, rad i disciplina

Rad obveznih mirovinskih fondova nadzire HANFA - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. HANFA kontrolira posluju li svi obvezni mirovinski fondovi u skladu sa zakonima, a fondovi svake godine podnose i izvještaj o radu koji trebaju prihvatiti Vlada i Hrvatski sabor. Zbog toga doista nema bojazni od eventualnih protuzakonitih radnji, korupcija, zlouporabe novca uplaćenog u fond i slično.

Krajem 2020. godine HANFA je priopćila kako su pojedini obvezni mirovinski fondovi zabilježili određeni pad prinosa, ali je i upozorila kako je to samo privremeno stanje. Naime, kako su naveli u priopćenju - ulaganja mirovinskih fondova treba promatrati u duljem periodu, a oscilacije su normalne, događaju se i događat će se i dalje.

Osim nadzora institucija, osiguranike štiti i slovo zakona tzv. zakon zajamčenog prinosa koji svakom članu mirovinskog fonda jamči prinos u visini referentnog prinosa odgovarajuće kategorije mirovinskih fondova umanjen za dvanaest postotnih bodova u mirovinskom fondu kategorije A, šest postotnih bodova u mirovinskom fondu kategorije B ili tri postotna boda u mirovinskom fondu kategorije C.

Stopa referentnog prinosa računa se kao vagana aritmetička sredina prosječnih godišnjih prinosa svih mirovinskih fondova iste kategorije za razdoblje od prethodne tri kalendarske godine, pri čemu je pojedini fond u izračunu zastupljen proporcionalno s obzirom na svoj udio u ukupnoj neto vrijednosti imovine svih mirovinskih fondova iste kategorije na posljednji radni dan u godini.  

U vrhu po rezultatima

Prema istraživanju međunarodne Organizacije za gospodarsku suradnju i razvitak (OECD), hrvatski mirovinski fondovi u samom su vrhu po ostvarenim realnim prinosima u zemljama Europe i imaju bolji realni prosječni prinos od većine zemalja članica OECD-a, ali i ostalih zemalja - primjerice od austrijskih, belgijskih, kanadskih, nizozemskih ili švicarskih mirovinskih fondova.

Dakle, usprkos pandemiji i gospodarskoj krizi, mirovinski fondovi su 2020. godinu zaključili s pozitivnim rezultatom, a prema podacima HANFA-e, u proteklih su 18 godina građanima zaradili čak 40 milijardi kuna dodatne vrijednosti, koje se nalaze na njihovim računima.

Kampanja ‘Dan za životni plan’ powered by UMFO: Sadržaj članaka dio je projekta Financijska pismenost, a nastao je u suradnji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava te native studija 24ContentHaus.
Skok u budućnost s Gospodinom Finom! Riješite kviz i istražite sve mogućnosti za svoju buduću mirovinu
Da biste doznali koji ste od tri tipa osobnosti kada je riječ o financijskim prioritetima, riješite Fin kviz, koji je razvijen s bihevioralnim stručnjacima.
Pročitaj
Uz e-knjigu Gospodina Fina istražite kako napraviti dobar plan za mirovinu
Preuzmite e-knjigu "Dobar plan za mirovinu", najveći vodič o tome kako štedjeti i kako se ostvaruju prinosi u drugom i trećem mirovinskom stupu te istražite sve mogućnosti za svoju buduću mirovinu.
Pročitaj
Naša mirovinska štednja na burzama: evo što za mirovine znače investicije u obveznice, dionice i fondove
Od 129 milijardi kuna ukupne imovine obveznih mirovinskih fondova krajem rujna 2021. u obveznice je investirano 64,3 posto, a u dionice 20,5 posto.
Pročitaj
Niste sigurni što pojam znači?

Potražite ga u rječniku. Pojmovi o mirovinama i mirovinskim fondovima na jednom mjestu da biste mogli lakše napraviti dobar plan za mirovinu.

Otvori rječnik

Moja mirovina

Kako odabrati obavezni i dobrovoljni mirovinski fond, kako fondovi ulažu vaš novac i koliki su prinosi?
Provjerite odgovore na 42 pitanja o mirovinskoj štednji i mirovinama i napravite dobar plan za mirovinu!

1.
Kako funkcionira mirovinski sustav?
2.
Što je obvezni mirovinski fond?
3.
Što je društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom?
4.
Što znače A, B i C kategorije obveznih mirovinskih fondova?
5.
Koristi li se mojih 5% bruto plaće, koje izdvajam na osobni račun u obveznom mirovinskom fondu, za isplatu sadašnjih mirovina?
6.
Koliko iznose prinosi obveznih mirovinskih fondova?
7.
Kako mogu saznati koliko novca imam na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu i kada ga mogu podignuti?
8.
Kako mogu izračunati koliko će iznositi moja mirovina?
9.
Tko je vlasnik novca na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu?
10.
Kako se mogu učlaniti u obvezni mirovinski fond?
11.
Kako mogu promijeniti obvezni mirovinski fond i plaćam li za to naknadu?
12.
Kako i kada mogu promijeniti kategoriju obveznog mirovinskog fonda?
13.
Što se događa s uplatama doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje ako sam na bolovanju ili ostanem bez posla?
14.
Mogu li izgubiti uplaćene doprinose u obveznom mirovinskom fondu?
15.
Je li mirovina predmet ostavinske rasprave?
16.
Koliko će trajati isplate moje mirovine iz drugog stupa?
17.
Kako mogu svakodnevno pratiti vrijednost obračunske jedinice svih obveznih mirovinskih fondova?
18.
Tko nadzire rad obveznih mirovinskih fondova?
19.
1.
Kako mogu početi štedjeti u dobrovoljnom mirovinskom fondu?
2.
Moram li svaki mjesec uplaćivati u dobrovoljni mirovinski fond?
3.
Koliki su državni poticaji za dobrovoljnu mirovinsku štednju?
4.
Kada i kako mogu podići štednju iz dobrovoljnog mirovinskog fonda?
5.
Što ako odjednom prestanem uplaćivati u dobrovoljni mirovinski fond?
6.
Što su otvoreni i zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi?
7.
U što ulažu dobrovoljni mirovinski fondovi?
8.
Kako štednja u dobrovoljnom mirovinskom fondu utječe na moju mirovinu?
9.
Kako mogu izračunati kolika će mi biti mirovina ako svaki mjesec uplaćujem 59,73 eura u dobrovoljni mirovinski fond?
10.
Je li isplativije štedjeti u banci ili dobrovoljnom mirovinskom fondu?
11.
Kolike su porezne olakšice za poslodavce koji svojim zaposlenicima uplaćuju štednju u dobrovoljni mirovinski fond?
12.
Kako mogu saznati koliko novca imam na svojem računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu?
13.
Kako i kada mogu promijeniti svoj dobrovoljni mirovinski fond?
14.
Je li štednja u dobrovoljnom mirovinskom fondu nasljedna?
15.
Mogu li izgubiti uplaćenu dobrovoljnu mirovinsku štednju?
16.
Mogu li nastaviti štedjeti u dobrovoljnom mirovinskom fondu i kad odem u mirovinu?
17.
Može li se dobrovoljna mirovinska štednja uplaćivati maloljetnoj osobi?
18.
Može li član obitelji tražiti isplatu moje dobrovoljne mirovinske štednje?
19.
Tko nadzire rad dobrovoljnih mirovinskih fondova?
1.
Što je mirovinsko osiguravajuće društvo?
2.
Kako mirovinsko osiguravajuće društvo isplaćuje moju mirovinu?
3.
Što mirovinsko osiguravajuće društvo radi s mojim novcem?
4.
Može li mirovinsko osiguravajuće društvo ostati bez novca za isplatu mirovina?
5.
Plaćam li naknadu?
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
1.
Kako funkcionira mirovinski sustav?
Zbog nepovoljnih demografskih trendova, mirovinskom reformom 2002. uveden je trodijelni mirovinski sustav.
1. U prvi stup, koji se temelji na generacijskoj solidarnosti, svakog mjeseca uplaćujete 15% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće.
2. U drugi stup uplaćujete 5% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće. Taj se novac prikuplja na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu koji ste sami izabrali kada ste se prvi put zaposlili.
3. Treći stup predstavlja dobrovoljnu mirovinsku štednju - sami birate koliko, kada i u kojem dobrovoljnom mirovinskom fondu želite štedjeti.
2.
Što je obvezni mirovinski fond?
Većina zaposlenih članovi su jednog od četiri obvezna mirovinska fonda. Iznimka su oni koji su u trenutku uvođenja 2. stupa 1. siječnja 2002. imali između 40 i 50 godina te su tada mogli birati žele li obvezno mirovinsko osiguranje. Iz vaše mjesečne bruto plaće izdvaja se 5% mirovinskog doprinosa na osobni račun u obveznom mirovinskom fondu. Taj se novac ne troši za isplatu tekućih mirovina, nego je to vaša individualna kapitalizirana štednja - štednja u drugom mirovinskom stupu. Kad jednog dana odete u mirovinu, svoju mirovinsku štednju iz drugog stupa primat ćete kao dodatak mirovini iz prvog stupa. Novac na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu je vaša, nasljedna imovina.
Vaša štednja je na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu
3.
Što je društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom?
Mirovinsko društvo je dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje osniva obvezne mirovinske fondove i njima upravlja. Novac koji uplaćujete u drugi mirovinski stup nalazi se na vašem osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu. Ukupnom imovinom mirovinskog fonda upravlja mirovinsko društvo, koje novac ulaže na tržištima kapitala s ciljem ostvarivanja prinosa. U Hrvatskoj postoje četiri društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima.
4 društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima postoje u Hrvatskoj
4.
Što znače A, B i C kategorije obveznih mirovinskih fondova?
Obvezni mirovinski fondovi A, B i C kategorije razlikuju se prema strategiji ulaganja i ograničenjima članova, koji mogu izabrati fond ovisno o tome koliko im je godina ostalo do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu.
OBVEZNI MIROVINSKI FOND KATEGORIJE A
Fondovima kategorije A omogućeno je liberalnije ulaganje, pa su zbog očekivanih viših prinosa u dugom roku namijenjeni mlađim osiguranicima. Možete ih odabrati ako do uvjeta za odlazak u starosnu mirovinu imate najmanje deset godina. Fond kategorije A najmanje 30% neto imovine fonda ulaže u obveznice Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a. Najviše 65% neto imovine fonda može biti uloženo u dionice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a, a najviše 50% neto imovine fonda u korporativne obveznice i komercijalne zapise izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a. Najmanje 40% neto imovine fonda mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u eurima.
OBVEZNI MIROVINSKI FOND KATEGORIJE B
Mirovinski fondovi kategorije B, s umjerenom strategijom ulaganja, namijenjeni su osiguranicima srednje životne dobi. Osiguranik može odabrati fond B ako mu je do ispunjenja uvjeta za odlazak u starosnu mirovinu ostalo pet ili više godina. Fond kategorije B najmanje 50% neto imovine fonda ulaže isključivo u obveznice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a. Najviše 40% neto imovine fonda može biti uloženo u dionice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a. Najmanje 60% neto imovine fonda mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u eurima.
OBVEZNI MIROVINSKI FOND KATEGORIJE C
Mirovinski fondovi kategorije C najmanje su rizični i namijenjeni su osiguranicima kojima je ostalo manje od pet godina do mirovine. Fond kategorije C najmanje 70% neto imovine fonda ulaže isključivo u obveznice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a. Ulaganje u dionice nije dozvoljeno, a najviše 10% neto imovine fonda mogu uložiti u korporativne obveznice i komercijalne zapise izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a. Najmanje 90% neto imovine fonda mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u eurima.
5.
Koristi li se mojih 5% bruto plaće, koje izdvajam na osobni račun u obveznom mirovinskom fondu, za isplatu sadašnjih mirovina?
Ne. Uplata 5% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće na osobni račun u obveznom mirovinskom fondu individualna je kapitalizirana štednja koja se ne koristi za isplatu sadašnjih mirovina. Riječ je o vašoj, osobnoj imovini jer se uplaćena sredstva prikupljaju na osobnom računu svakog člana obveznog mirovinskog fonda. Mirovine sadašnjih umirovljenika isplaćuju se iz prvog stupa, koji se temelji na međugeneracijskoj solidarnosti.
Individualna kapitalizirana štednja samo je vaša, osobna imovina
6.
Koliko iznose prinosi obveznih mirovinskih fondova?
Prinos fonda je postotak promjene vrijednosti obračunske jedinice tijekom određenog razdoblja, na primjer jedne godine. To je zarada ili gubitak koje je ostvario mirovinski fond na ukupno uplaćena sredstva svih članova fonda. Prinos ovisi o kretanju tržišne vrijednosti imovine mirovinskoga fonda (na primjer, cijene obveznica, dionica i drugih vrijednosnih papira i imovine koja je u portfelju fonda) i o investicijskoj politici mirovinskoga društva koje upravlja mirovinskim fondom.
Prinos je zarada ili gubitak mirovinskog fonda
7.
Kako mogu saznati koliko novca imam na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu i kada ga mogu podignuti?
Nemoguće je podignuti novac s osobnog računa obveznog mirovinskog fonda. Taj novac namijenjen je isključivo isplati mirovine kada za nju ostvarite uvjete. Stanje na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu možete provjeriti kad god želite na tri načina.
1. Pozivom na besplatni info telefon fonda. Morate znati broj svog mirovinskog računa i zaporku ili PIN broj i OIB. To su podaci koje svaki član dobije nakon upisa u fond.
2. Na službenoj web stranici svakog fonda. Morate znati i upisati broj mirovinskog računa i zaporku ili PIN broj i OIB. Također, možete poslati i online zahtjev za uvid u stanje računa ili možete kontrolirati stanje na osobnom računu putem aplikacije.
3. Stanje računa možete pratiti i putem SMS poruke na mobilnom telefonu koju će vam slati vaš odabrani fond. Ovu mogućnost možete odabrati prilikom učlanjivanja u fond, ali i kasnije. Član koji dogovori primanje obavijesti putem SMS poruka, dobivat će informaciju o promjeni stanja računa nakon svake uplate doprinosa.
8.
Kako mogu izračunati koliko će iznositi moja mirovina?
Informativni izračun mirovine iz prvog stupa možete besplatno zatražiti preko sustava e-Građani, kojim ulazite na korisničke stranice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Izračun možete zatražiti i u područnom uredu HZMO-a, a to će vas stajati 9,29 eura. Mirovine iz drugog stupa isplaćuju mirovinska osiguravajuća društva. Na web stranicama Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva d.d. i HRMOD - Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva korisnicima je dostupan kalkulator obvezne i dobrovoljne mirovine.
KALKULATOR HRVATSKOG MIROVINSKOG OSIGURAVAJUĆEG DRUŠTVA
KALKULATOR RAIFFEISEN OSIGURAVAJUĆEG MIROVINSKOG DRUŠTVA
9.
Tko je vlasnik novca na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu?
To je osobna imovina svakog člana, dakle vaše vlasništvo i vaša nasljedna imovina. Mirovinska štednja u drugom stupu koristi se isključivo za isplatu mirovine člana fonda i zakonom je zaštićena od ovrhe, stečaja ili likvidacije fonda ili banke skrbnika fonda. Ako član fonda ne doživi mirovinu, a niti jedan član obitelji ne ispunjava uvjete za obiteljsku mirovinu, kapitalizirana sredstva na računu preminulog člana postaju nasljedstvo.
Mirovinska štednja na osobnom računu zaštičena je od ovrhe
10.
Kako se mogu učlaniti u obvezni mirovinski fond?
Nakon prvog zaposlenja svi mlađi od 40 godina imaju rok od mjesec dana za odabir obveznog mirovinskog fonda. Fond morate odabrati i ako ste obrtnik, poljoprivrednik ili imate samostalnu djelatnost. To možete učiniti s osobnom iskaznicom na šalteru REGOS-a u bilo kojoj poslovnici Fine ili online. Ne učlanite li se sami, REGOS će vas automatski rasporediti u jedan od fondova.
Kod prvog zaposlenja imate mjesec dana za odabir mirovinskog fonda
11.
Kako mogu promijeniti obvezni mirovinski fond i plaćam li za to naknadu?
Obvezni mirovinski fond možete promijeniti u bilo kojem trenutku, ali bez naknade to možete tek nakon treće godine članstva. Odlučite li promijeniti fond već u prvoj godini, platit ćete izlaznu naknadu u iznosu od 0,8% vrijednosti imovine na osobnom računu. Za izlazak u drugoj godini članstva izlazna je naknada 0,4%, a u trećoj godini iznosi 0,2% vrijednosti imovine na osobnom računu. Izlazna se naknada, dakle, obračunava na vrijednost sredstava koja se nalaze na vašem osobnom računu obveznog mirovinskog fonda. Obvezni mirovinski fond možete promijeniti s osobnom iskaznicom na šalteru REGOS-a u Financijskoj agenciji ili online.
Svoj obvezni mirovinski fond možete promijeniti u bilo kojem trenutku
12.
Kako i kada mogu promijeniti kategoriju obveznog mirovinskog fonda?
Kategoriju svojeg obveznog mirovinskog fonda možete promijeniti jednom godišnje, u mjesecu svojeg rođenja. To možete učiniti online na web stranici REGOS-a ili na šalteru REGOS-a u poslovnici Fine uz osobnu iskaznicu. Svaki član može odabrati kategoriju A, B ili C unutar svojeg obveznog mirovinskog fonda i za to ne plaća naknadu. Ipak, postoje ograničenja ovisno o tome koliko još godina imate do svoje mirovine. Između A, B i C kategorije mogu birati samo članovi kojima je do starosne mirovine ostalo deset i više godina. Ako do mirovine imate pet do deset godina, možete birati između fondova kategorije B i C. Članovi kojima je ostalo manje od pet godina do mirovine mogu izabrati jedino najmanje rizičan fond kategorije C.
Kategoriju fonda birate ovisno o tome koliko još godina imate do svoje mirovine
13.
Što se događa s uplatama doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje ako sam na bolovanju ili ostanem bez posla?
Uplata mirovinskih doprinosa ne prekida se tijekom bolovanja. Za bolovanja do 42 dana mirovinske doprinose uplaćuje poslodavac, a za ona dulja od 42 dana uplatu mirovinskih doprinosa preuzima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Ako ste ostali bez posla i plaće, sve dok ne nađete novi posao nemate obvezu uplate mirovinskih doprinosa. Sva do tada prikupljena sredstva ostaju na vašem osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu i cilj fonda je ostvarivati prinose na taj novac. Kada se ponovno zaposlite, novi poslodavac nastavlja uplaćivati mirovinske doprinose. Doprinos za drugi stup uplaćuje na osobni račun u obveznom mirovinskom fondu koji ste prije izabrali.
Ako ostanete bez posla nemate obvezu uplate mirovinskih doprinosa
14.
Mogu li izgubiti uplaćene doprinose u obveznom mirovinskom fondu?
Uplaćeni doprinosi nalaze se na osobnom računu obveznog mirovinskog fonda i to je vaša osobna imovina koju možete koristiti u trenutku odlaska u mirovinu. U slučaju smrti člana obveznog mirovinskog fonda i pod uvjetom da nitko iz obitelji nema pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, sva imovina na osobnom računu obveznog mirovinskog fonda postaje nasljedstvo.
Mirovinska štednja u fondu vaša je osobna imovina
15.
Je li mirovina predmet ostavinske rasprave?
U slučaju smrti osiguranika obveznog mirovinskog fonda, a pod uvjetom da članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupno kapitalizirana sredstva na računu preminulog člana fonda predmet su nasljeđivanja prema Zakonu o nasljeđivanju. Obvezni mirovinski fondovi ne isplaćuju novac s računa nasljednicima, nego prema nalogu REGOS-a na prolazni račun u REGOS. S tog se računa novac isplaćuje nasljednicima. Svu dokumentaciju o nasljedstvu potrebno je dostaviti na adresu: REGOS, Gajeva 5, 10000 Zagreb.
Sva imovina na osobnom računu u mirovinskom fondu je nasljedna
16.
Koliko će trajati isplate moje mirovine iz drugog stupa?
Mirovine iz drugog stupa doživotno isplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo u koje, kada steknete uvjete za mirovinu, prenosite ukupno kapitalizirana sredstva s osobnog računa obveznog mirovinskog fonda. S mirovinskim osiguravajućim društvom sklapate ugovor o isplati mirovine, koja može biti pojedinačna ili zajednička mirovina, starosna ili prijevremena.
Mirovine iz drugog stupa isplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo
17.
Kako mogu svakodnevno pratiti vrijednost obračunske jedinice svih obveznih mirovinskih fondova?
Vrijednost obračunske jedinice svakodnevno možete pratiti na web stranici REGOS-a. Dostupni su podaci za sva četiri društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, i to za sve kategorije fonda. Možete pregledavati i arhivu vrijednosti obračunskih jedinica po fondovima po danima unatrag pet godina. Svaka obračunska jedinica predstavlja proporcionalni udio u neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda. Zbroj vrijednosti svih obračunskih jedinica na računima svih članova fonda je ukupna vrijednost imovine fonda.
Svaki dan pratite vrijednost svoje imovine u mirovinskom fondu
18.
Tko nadzire rad obveznih mirovinskih fondova?
Rad obveznih mirovinskih fondova nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). HANFA nadzire posluju li svi obvezni mirovinski fondovi u skladu sa zakonima. Obvezni mirovinski fondovi svake godine podnose izvještaj o radu koji trebaju prihvatiti Vlada i Hrvatski sabor.
HANFA nadzire rad svih mirovinskih fondova
1.
Kako mogu početi štedjeti u dobrovoljnom mirovinskom fondu?
Svi mogu štedjeti kada i koliko žele u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Nema ograničenja vezanih uz dob, zaposlenje ili primanja. Sami birate visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond. Dobrovoljni mirovinski fondovi omogućuju jednostavnu online prijavu, a član fonda postajete prvom uplatom i upisom u registar članova fonda.
Učlanite se u dobrovoljni mirovinski fond online kad god želite
2.
Moram li svaki mjesec uplaćivati u dobrovoljni mirovinski fond?
Dobrovoljna mirovinska štednja je fleksibilna pa sami birate kada i koliko želite uplaćivati. Dinamika ovisi isključivo o vama: možete uplaćivati mjesečno, tromjesečno, jednom godišnje ili kako god vam odgovara. Sami određujete i visinu uplata sukladno trenutnoj financijskoj situaciji. Prestanete li uplaćivati, ništa se neće dogoditi. Društvo koje upravlja mirovinskim fondom i dalje ulaže vašu imovinu s ciljem ostvarivanja prinosa na ukupnu mirovinsku štednju koju imate na osobnom računu. Treba znati da prinos može biti pozitivan ili negativan kao posljedica rasta ili pada vrijednosti ukupne imovine fonda.
Sami birate kada i koliko štedite u dobrovoljnom mirovinskom fondu
3.
Koliki su državni poticaji za dobrovoljnu mirovinsku štednju?
Država vam na kraju svake godine uplaćuje 15% poticaja na uplaćenu mirovinsku štednju u toj godini, do maksimalnih 99,54 eura. Državne poticaje u jednoj godini možete dobiti za štednju samo u jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu. Za ostvarenje maksimalnih poticaja morate u jednoj godini uplatiti 663,61 eura ili 55,35 eura mjesečno.
15% poticaja država uplaćuje na dobrovoljnu mirovinsku štednju
4.
Kada i kako mogu podići štednju iz dobrovoljnog mirovinskog fonda?
Svoju dobrovoljnu mirovinsku štednju možete početi koristiti sa 55 godina, bez obzira na to radite li još uvijek ili ste u mirovini. Birate isplatu mirovine iz trećeg stupa putem mirovinskog društva ili mirovinskog osiguravajućeg društva. Jednokratno možete dobiti isplatu dijela mirovine do 30% iznosa na osobnom računu.
Budući da iznos koji prelazi 13.272,28 eura obavezno morate prebaciti u mirovinsko osiguravajuće društvo, to možete učiniti s cjelokupnom dobrovoljnom mirovinskom štednjom. U tom vam slučaju mirovinu iz trećeg stupa isplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo i birate između privremene ili doživotne mirovine.
Druga je mogućnost da iznos štednje do 13.272,28 eura ostavite u dobrovoljnom mirovinskom fondu u kojem ste štedjeli, a preostali iznos koji prelazi 13.272,28 eura prebacite u mirovinsko osiguravajuće društvo. Tada dio svoje mirovine iz trećeg stupa dobivate iz fonda, a dio iz mirovinskog osiguravajućeg društva. Ako ste imali imovinu manju od 13.272,28 eura i odabrali isplatu putem mirovinskog društva, ona može biti samo privremena, a ne i doživotna. Svoju mirovinu možete ugovoriti na razdoblje od minimalno pet godina.
Dobrovoljnu mirovinsku štednju možete početi koristiti s 55 godina
5.
Što ako odjednom prestanem uplaćivati u dobrovoljni mirovinski fond?
Ako prestanete uplaćivati ili neredovito uplaćujete u svoj dobrovoljni mirovinski fond, članstvo u fondu se ne prekida. Mirovinsko društvo koje upravlja fondom i dalje investira vaš dotad prikupljeni novac i ostvaruje prinose vama kao i svim ostalim članovima fonda.
Neredovitim uplatama ne prekida se članstvo u dobrovoljnom mirovinskom fondu
6.
Što su otvoreni i zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi?
U otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima mogu štedjeti svi koji žele na vrijeme osigurati bolji život u mirovini. U zatvorenim fondovima mogu štedjeti samo zaposlenici koji rade kod poslodavca ili su članovi sindikata ili udruge koji su osnovali zatvoreni mirovinski fond. Poslodavac koji je preuzeo obvezu plaćanja doprinosa za zaposlenike ima poreznu olakšicu na uplate do 66,36 eura mjesečno ili 796,34 eura godišnje po zaposleniku.
Poslodavac ima poreznu olakšicu na uplate u dobrovoljni mirovinski fond
7.
U što ulažu dobrovoljni mirovinski fondovi?
Uz vaše uplate na osobnom računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu kumuliraju se i državni poticaji te prinos koji fond ostvaruje ulaganjima imovine svih članova na tržištu kapitala. Dobrovoljni mirovinski fondovi ulažu u obveznice na domaćem i stranom tržištu, dionice i ostale financijske instrumente sukladno Prospektu. Razlikuju se prema investicijskoj strategiji, pa svaki fond objavljuje Prospekt. To je javni dokument u kojem možete pročitati strategiju ulaganja, troškove i ostale važne informacije o poslovanju fonda.
Svaki dobrovoljni mirovinski fond ima svoju investicijsku strategiju
8.
Kako štednja u dobrovoljnom mirovinskom fondu utječe na moju mirovinu?
Štednjom u dobrovoljnom mirovinskom fondu (treći stup) povećavate svoju mirovinu iz prvog i drugog stupa. Što prije počnete štedjeti u trećem stupu, vaša ukupna štednja povećava se zbog prinosa koji ostvaruju društva za upravljanje mirovinskim fondovima i državnih poticaja od 15%. Na primjer, ako danas počnete uplaćivati 26,55 eura mjesečno i isti iznos redovno uplaćujete sljedećih 25 godina, na osobni račun ukupno ćete uplatiti 7.963,47 eura dobrovoljne mirovinske štednje. Uz državne poticaje od 15% godišnje i prosječan godišnji prinos od 3% tijekom svih 25 godina uplate, na računu ćete ukupno imati 13.703,9 eura ili 5.740,53 eura više*.
Štednjom u trećem stupu povećavate svoju mirovinu iz prvog i drugog stupa
*Izvor: kalkulator Croatia dobrovoljni mirovinski fondovi; izračun je informativnog karaktera i nije jamstvo prinosa ni kapitaliziranog iznosa u budućnosti.
9.
Kako mogu izračunati kolika će mi biti mirovina ako svaki mjesec uplaćujem 59,73 eura u dobrovoljni mirovinski fond?
Ako 20 godina svaki mjesec uplaćujete 59,73 eura u dobrovoljni mirovinski fond, s državnim poticajima i prosječnim godišnjim prinosima od 3% nakon 20 godina na osobnom računu imat ćete ukupno 22.244,34* eura. U 20 godina ukupno ćete uplatiti 14.334,06 eura. Na taj iznos dobit ćete još 1.990,84 eura državnih poticaja te uz prosječne godišnje prinose fonda od 3% tijekom cijelog razdoblja štednje zaraditi još 9.901,12 eura. Ako cijelu ušteđevinu iz dobrovoljnog mirovinskog fonda sa 65 godina prebacite u mirovinsko društvo i zatražite doživotnu isplatu mirovine sa zajamčenim razdobljem od 15 godina, svaki ćete mjesec, na svoju mirovinu iz prvog i drugog stupa, iz trećeg stupa dobivati još 79,50 eura**.
Dobrovoljna mirovinska štednja povećava se prinosom fonda i državnim poticajima
**Izvor: Raiffeisen MOD; izračun je informativnog karaktera, za sve detaljne informacije i izračune obratite se Raiffeisen MOD-u.
10.
Je li isplativije štedjeti u banci ili dobrovoljnom mirovinskom fondu?
Dobrovoljna mirovinska štednja jedini je financijski proizvod u Hrvatskoj koji obuhvaća državne poticaje i prinos. To znači da svoju mirovinsku štednju uvećavate za 15% državnih poticaja koje dobivate na kraju svake godine na ukupno uplaćen iznos u toj kalendarskoj godini, a najviše do 99,54 eura. Uz to ostvarujete i prinos, odnosno zaradu društva za upravljanje mirovinskim fondom koje imovinu svih članova fonda ulaže na tržištu kapitala. Svim fondovima cilj je ostvarivati prinos za svoje članove, ali prinos može biti i negativan jer ovisi o ulagačkoj strategiji, odnosno cijeni dionica i drugih vrijednostih papira ili imovine u koje je investiralo društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom.
Svim fondovima cilj je ostvarivati prinos za svoje članove
11.
Kolike su porezne olakšice za poslodavce koji svojim zaposlenicima uplaćuju štednju u dobrovoljni mirovinski fond?
Ako poslodavac svojim zaposlenicima uplaćuje štednju u otvorene ili zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove, to mu je porezno priznat trošak. Porezna olakšica priznaje se poslodavcu za uplate do 66,36 eura mjesečno ili 796,34 eura godišnje po zaposleniku.
Poslodavac ima poreznu olakšicu na uplate do 66,36 eura mjesečno po zaposleniku
12.
Kako mogu saznati koliko novca imam na svojem računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu?
Stanje na osobnom računu u svojem dobrovoljnom mirovinskom fondu možete saznati pozivom na besplatni infotelefon fonda. Jedino morate znati broj svog mirovinskog računa i zaporku (PIN). Stanje možete provjeriti i online, a također trebate znati broj mirovinskog računa i zaporku (PIN). Dobrovoljni mirovinski fondovi jednom godišnje svojim članovima šalju izvješće o stanju i promjenama na osobnom računu na adresu navedenu u zahtjevu za članstvo.
Stanje na osobnom računu uvijek možete provjeriti online ili besplatnim pozivom
13.
Kako i kada mogu promijeniti svoj dobrovoljni mirovinski fond?
Svoju mirovinsku štednju u dobrovoljnom mirovinskom fondu možete u bilo kojem trenutku prenijeti u drugi dobrovoljni mirovinski fond. Ako mijenjate fond i društvo koje njime upravlja, za to plaćate izlaznu naknadu. Ona može iznositi najviše 2,5% od ukupnog iznosa imovine na osobnom računu.
Svoju štednju možete bilo kada prebaciti u neki drugi doborovljni mirovinski fond
14.
Je li štednja u dobrovoljnom mirovinskom fondu nasljedna?
Dobrovoljna mirovinska štednja samo je vaša imovina koja je nasljedna. U slučaju smrti člana fonda prije ostvarivanja prava na mirovinu iz trećeg stupa, ukupan iznos na računu isplaćuje se nasljednicima sukladno rješenju o nasljeđivanju. Ako član dobrovoljnog mirovinskog fonda premine tijekom isplate mirovine iz trećeg stupa, nasljednici dobivaju isplatu sukladno ugovoru koji je sklopljen između člana fonda i mirovinskog društva.
Dobrovoljna mirovinska štednja samo je vaša, nasljedna imovina
15.
Mogu li izgubiti uplaćenu dobrovoljnu mirovinsku štednju?
Ne. Mirovinska štednja na vašem osobnom računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu vaša je imovina koja ne pripada mirovinskom društvu, nije dio njegove imovine, pa ne može biti dio stečajne ili likvidacijske mase ili predmet ovrhe. Kad je riječ o ulaganjima, ona su zakonom propisana, a poslovanje mirovinskih fondova i društva za upravljanje pod strogim su nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i ostalih državnih institucija s ciljem dugoročnog osiguranja prinosa za članove uz sigurnost uplaćene mirovinske štednje.
Dobrovoljna mirovinska štednja ne može biti predmet ovrhe
16.
Mogu li nastaviti štedjeti u dobrovoljnom mirovinskom fondu i kad odem u mirovinu?
Možete. Nema nikakvih ograničenja, pa i u mirovini možete štedjeti u dobrovoljnom mirovinskom fondu.
U dobrovoljnim mirovinskim fondovima možete štedjeti bez ikakvih ograničenja
17.
Može li se dobrovoljna mirovinska štednja uplaćivati maloljetnoj osobi?
Štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima je fleksibilna i nema nikakvih ograničenja. To znači da članovi dobrovoljnih mirovinskih fondova mogu biti maloljetne osobe na čije se ime uplaćuje mirovinska štednja i to je samo njihova imovina.
Dobrovoljnu mirovinsku štednju možete uplaćivati djeci
18.
Može li član obitelji tražiti isplatu moje dobrovoljne mirovinske štednje?
Dobrovoljna mirovinska štednja samo je vaša imovina, kojom ne mogu raspolagati članovi obitelji ili bilo tko drugi. Individualna kapitalizirana štednja nalazi se na osobnom računu člana dobrovoljnog mirovinskog fonda i ne može se opteretiti, dati u zalog ili prenijeti na nekog drugog. Tek u slučaju smrti člana fonda mirovinska štednja postaje predmet nasljeđivanja.
Dobrovoljna mirovinska štednja samo je vaša imovina
19.
Tko nadzire rad dobrovoljnih mirovinskih fondova?
Rad dobrovoljnih mirovinskih fondova nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). HANFA je zadužena za nadzor posluju li svi obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi u skladu sa zakonima te za procjenu sigurnosti i stabilnosti s ciljem zaštite interesa članova mirovinskog fonda.
Sve dobrovoljne mirovinske fondove nadzire HANFA
1.
Što je mirovinsko osiguravajuće društvo?
Mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) osniva se za isplatu mirovina iz drugog i trećeg stupa. To je dioničko društvo kojem je rad odobrila HANFA. Dva su MOD-a: Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo i Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo.
Mirovinsko osiguravajuće društvo isplaćuje mirovine iz drugog i trećeg stupa
2.
Kako mirovinsko osiguravajuće društvo isplaćuje moju mirovinu?
S mirovinskim osiguravajućim društvom sklapate ugovor o mirovini - u tom trenutku ono postaje odgovorno za isplatu vaše mirovine iz drugog i trećeg mirovinskog stupa. Sav novac koji imate na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu prebacuje se u mirovinsko osiguravajuće društvo. Također, možete prebaciti i novac koji imate na osobnom računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu. To je obavezan korak ako na osobnom računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu u trenutku odlaska u mirovinu imate više od 13.272,28 eura. Pritom možete odabrati hoćete li u mirovinsko osiguravajuće društvo prenijeti cjelokupan iznos svoje dobrovoljne mirovinske štednje ili samo iznos koji prelazi 13.272,28 eura, a koji ste obavezni prebaciti. U tom slučaju mirovinu iz trećeg stupa isplaćuje vam mirovinsko osiguravajuće društvo. Druga mogućnost je da iznos štednje do 13.272,28 eura ostavite u dobrovoljnom mirovinskom fondu u kojem ste štedjeli, a preostali iznos koji prelazi 13.272,28 eura prebacite u mirovinsko osiguravajuće društvo. Tada dio svoje mirovine iz trećeg stupa dobivate iz fonda, a dio iz mirovinskog osiguravajućeg društva. Ako ste imali imovinu manju od 13.272,28 eura i odabrali isplatu putem mirovinskog društva, ona može biti samo privremena, a ne i doživotna. Svoju mirovinu možete ugovoriti na razdoblje od minimalno pet godina.
3.
Što mirovinsko osiguravajuće društvo radi s mojim novcem?
Novac koji je iz obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova prebačen u mirovinsko osiguravajuće društvo, to društvo dalje investira s ciljem ostvarivanja prinosa. Ulaže ga u financijsku imovinu kao što su obveznice, dionice i udjeli u investicijskim fondovima.
Mirovinsko osiguravajuće društvo vaš novac ulaže u financijsku imovinu
4.
Može li mirovinsko osiguravajuće društvo ostati bez novca za isplatu mirovina?
Prema ugovoru o mirovini, mirovinsko osiguravajuće društvo ima obvezu isplatiti vašu mirovinu. Kao jamstvo isplate mirovina, MOD mora u svakom trenutku imati dodatna sredstva u iznosu od minimalno 4% traženog pokrića kako bi mogao pokriti eventualne gubitke u slučaju da do njih dođe.
Mirovinsko osiguravajuće društvo obvezno je isplatiti vašu mirovinu
5.
Plaćam li naknadu?
Mirovinsko osiguravajuće društvo može obračunavati dvije naknade: za upravljanje i za pokrivanje troškova isplata mirovina. Naknade ne umanjuju iznos ugovorene mirovine.
Postoje naknade koje ne umanjuju iznos vaše mirovine

Riješite kviz i odmah doznajte koliko znate o mirovinama!

U tri minute odgovorite na 10 pitanja i otkrijte brinete li dovoljno za svoju mirovinu.

Pokreni kviz

Jeste li pronašli ono što ste tražili?

Doznajte sve što vas još zanima o mirovinama i mirovinskim fondovima: pošaljite nam pitanje!

Pitajte nas

UMFO:
Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava je profesionalna, neovisna i neprofitna organizacija s ciljem zaštite interesa i promicanja suradnje i partnerstva obveznih i dobrovoljnih mirovinskih društava te što bolje informiranosti korisnika – članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.

MISIJA:
Udruga promiče i štiti interese članova i osnivača, učvršćuje povjerenje klijenata u mirovinski sustav te jača njegov ugled na domaćem i međunarodnom tržištu. Suradnjom s regulatorom, predstavnicima medija te ostalim sudionicima osigurava pravovremeno i točno informiranje o važnosti i ulozi mirovinskih fondova te zastupa prethodno usuglašene zajedničke stavove i interese, a sve s ciljem zaštite i promicanja interesa krajnjih korisnika.