Mirovinski fondovi Vijesti Većina mladih misli da bi se za mirovinu trebali pobrinuti odmah nakon zaposlenja
Hero article

Većina mladih misli da bi se za mirovinu trebali pobrinuti odmah nakon zaposlenja

16/12/2016/

Mladi rijetko ili gotovo nikada ne razmišljaju o umirovljeničkim danima kao dijelu svog budućeg života, ali prema 2/3 ispitanika briga za mirovinu trebala bi započeti odmah nakon zaposlenja ili u prvih nekoliko godina. Isto toliko, odnosno 72% ispitanika misli da će život u mirovini biti sigurniji ako će odgovornost za mirovinu više biti na pojedincu.

UMFO (Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava) predstavila je rezultate istraživanja tržišta o stavovima o mirovinskoj štednji, štednji općenito kao i stavovima o financijskim aspektima budućnosti. Istraživanje je provedeno na ciljnoj skupini mladi, u dobi 18-25 bez formalnog radnog iskustva.

Budućnost i planovi

Istraživanje je pokazalo da je riječ o generaciji u kojoj su samoprihvaćanje i doprinos zajednici važniji od postizanja materijalnog postignuća i društvene prepoznatljivosti. To znači da traže ispunjen i smislen život, da prihvaćaju sebe onakvima kakvi jesu te da su usmjereni na učinkovito rješavanje životnih izazova s kojima se susreću. Rezultati istraživanja indiciraju da za ovu generaciju zarađivanje novca nije ultimativni životni cilj niti je novac vrijednost sama po sebi već je prije sredstvo koje omogućuje ostvarivanje životne autonomije.

Mladi su optimistični oko životnog standarda, te očekuju znatno viši životni standard za 15 godina, dok nakon umirovljenja očekuju životni standard sličan današnjem.

Odgovornost na pojedincu

Kod mladih dominira pozitivan odnos prema štednji, a u zadnjih 12 mjeseci najveći broj mladih štedio je kod kuće ili 74 % ispitanika. Najviše štede u ciljane kratkoročne svrhe.

Istraživanje je pokazalo da rijetko ili gotovo nikada ne razmišljaju o umirovljeničkim danima kao dijelu svog budućeg života, ali prema 2/3 ispitanika briga za mirovinu trebala bi započeti odmah nakon zaposlenja ili u prvih nekoliko godina. Isto toliko, odnosno 72% ispitanika misli da će život u mirovini biti sigurniji ako će odgovornost za mirovinu više biti na pojedincu. Mladi su skloniji smanjivanju izdvajanja u 1. stup te povećanju izdvajanja u 2. stup, no postojećem odnosu uplaćivanja.

Danijel Čajkovac – Ministarstvo financija – voditelj službe za potrošače, licenciranje, financijsku pismenost i nadzor ‘Ministarstvo financija je u projekt financijske pismenosti krenulo 2014. godine osnivanjem Odjela za financijsku pismenost unutar Sektora za financijski sustav te je početkom 2015. godine u suradnji s nevladinim sektorom i državnim institucijama izrađen Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020. s Ministarstvom financija kao nositeljem financijske pismenosti potrošača i koordinatorom aktivnosti u svezi financijske pismenosti potrošača u RH. U projekt je aktivno uključen UMFO, kao i niz drugih organizacija.

Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača usmjeren je na poticanje svakog dionika financijskog obrazovanja na zajedničko djelovanje kako bi se svim građanima Republike Hrvatske osigurala prilika ostvarivanja određene koristi od financijskog obrazovanja.’

Prof. dr. sc. Maja Vehovec – Ekonomski institut
‘U svim zemljama je sasvim prirodno da generacija Y ne doživljava štednju za mirovinu kao starije generacije. Pred njima su životno krupni izazovi kao što je osobna karijera, vlastito stanovanje, zasnivanje obitelji i slično. Nismo ni mi sami o tome razmišljali kad smo bili u njihovim godinama, a u međuvremenu su nastale krupne socioekonomske promjene. Analitičke projekcije pokazuju da će država imati sve manje snage pribaviti dostojne mirovine iz obaveznog mirovinskog osiguranja. Zbog toga se pojedinci samostalno moraju brinuti o razini životnog standarda u mirovini’

Nataša Hrabar Kaštelan, voditelj odjela marketinga, odnosa s javnošću i odnosa s klijentima:
‘Pohvalno je što mladi bez obzira što ne razmišljaju o mirovini koja im je daleka, ipak smatraju da je odgovornost za mirovinu na njima samima i velika većina njih smatra da se za mirovinu moraju početi brinuti odmah po zaposlenju. Mirovinski fondovi, kroz svoje Udruženje i projekte financijske pismenosti u koje su uključeni, svakako će doprinijeti povećanju znanja vezanih uz obvezne i dobrovoljne mirovinske fondove i mogućnostima koje im se pružaju. Tako osim odabira obveznog mirovinskog fonda, mogu odabrati i kategoriju fonda (A,B ili C), time utjecati na buduću visinu mirovine iz II stupa, odnosno krenuti što ranije sa štednjom u III stupu.’

test
Veliki vodič: evo kako freelanceri i obrtnici uplaćuju mirovinske doprinose i idu u mirovinu
Zaposleni svaki mjesec iz svojih bruto plaća izdvajaju 20 posto obveznih mirovinskih doprinosa: 15 posto uplaćuju u prvi stup iz kojeg se isplaćuju mirovine sadašnjih umirovljenika, a 5 posto izdvajaju u drugi stup i to je njihova kapitalizirana štednja za mirovinu.
Pročitaj
Tri uspješne poduzetnice otkivaju: Uzele smo financije u svoje ruke, evo što je najvažnije za dobar život u mirovini
Može li poduzetništvo biti zona slobode za žene i način da se financijski osigura budućnost? Tri uspješne poduzetnice s kojima smo razgovarali misle da je baš to idealan način. Poduzetništvo je za njih značilo uzimanje života i financija u svoje ruke.
Pročitaj
Gospodina Fina stvorili su bihevioralni stručnjaci i Infobip kako bi nam svima pomogao štedjeti za bolje umirovljeničke dane!
Gospodin Fin, prvi virtualni financijski pomoćnik mirovinskih fondova, nastao je kako bi svima pomogao štedjeti za mirovinu. On je analitičan, precizan i uvijek pri ruci.
Pročitaj
Niste sigurni što pojam znači?

Potražite ga u rječniku. Pojmovi o mirovinama i mirovinskim fondovima na jednom mjestu da biste mogli lakše napraviti dobar plan za mirovinu.

Otvori rječnik

Moja mirovina

Kako odabrati obavezni i dobrovoljni mirovinski fond, kako fondovi ulažu vaš novac i koliki su prinosi?
Provjerite odgovore na 42 pitanja o mirovinskoj štednji i mirovinama i napravite dobar plan za mirovinu!

1.
Kako funkcionira mirovinski sustav?
2.
Što je obvezni mirovinski fond?
3.
Što je društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom?
4.
Što znače A, B i C kategorije obveznih mirovinskih fondova?
5.
Koristi li se mojih 5% bruto plaće, koje izdvajam na osobni račun u obveznom mirovinskom fondu, za isplatu sadašnjih mirovina?
6.
Koliko iznose prinosi obveznih mirovinskih fondova?
7.
Kako mogu saznati koliko novca imam na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu i kada ga mogu podignuti?
8.
Kako mogu izračunati koliko će iznositi moja mirovina?
9.
Tko je vlasnik novca na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu?
10.
Kako se mogu učlaniti u obvezni mirovinski fond?
11.
Kako mogu promijeniti obvezni mirovinski fond i plaćam li za to naknadu?
12.
Kako i kada mogu promijeniti kategoriju obveznog mirovinskog fonda?
13.
Što se događa s uplatama doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje ako sam na bolovanju ili ostanem bez posla?
14.
Mogu li izgubiti uplaćene doprinose u obveznom mirovinskom fondu?
15.
Je li mirovina predmet ostavinske rasprave?
16.
Koliko će trajati isplate moje mirovine iz drugog stupa?
17.
Kako mogu svakodnevno pratiti vrijednost obračunske jedinice svih obveznih mirovinskih fondova?
18.
Tko nadzire rad obveznih mirovinskih fondova?
19.
1.
Kako mogu početi štedjeti u dobrovoljnom mirovinskom fondu?
2.
Moram li svaki mjesec uplaćivati u dobrovoljni mirovinski fond?
3.
Koliki su državni poticaji za dobrovoljnu mirovinsku štednju?
4.
Kada i kako mogu podići štednju iz dobrovoljnog mirovinskog fonda?
5.
Što ako odjednom prestanem uplaćivati u dobrovoljni mirovinski fond?
6.
Što su otvoreni i zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi?
7.
U što ulažu dobrovoljni mirovinski fondovi?
8.
Kako štednja u dobrovoljnom mirovinskom fondu utječe na moju mirovinu?
9.
Kako mogu izračunati kolika će mi biti mirovina ako svaki mjesec uplaćujem 59,73 eura u dobrovoljni mirovinski fond?
10.
Je li isplativije štedjeti u banci ili dobrovoljnom mirovinskom fondu?
11.
Kolike su porezne olakšice za poslodavce koji svojim zaposlenicima uplaćuju štednju u dobrovoljni mirovinski fond?
12.
Kako mogu saznati koliko novca imam na svojem računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu?
13.
Kako i kada mogu promijeniti svoj dobrovoljni mirovinski fond?
14.
Je li štednja u dobrovoljnom mirovinskom fondu nasljedna?
15.
Mogu li izgubiti uplaćenu dobrovoljnu mirovinsku štednju?
16.
Mogu li nastaviti štedjeti u dobrovoljnom mirovinskom fondu i kad odem u mirovinu?
17.
Može li se dobrovoljna mirovinska štednja uplaćivati maloljetnoj osobi?
18.
Može li član obitelji tražiti isplatu moje dobrovoljne mirovinske štednje?
19.
Tko nadzire rad dobrovoljnih mirovinskih fondova?
1.
Što je mirovinsko osiguravajuće društvo?
2.
Kako mirovinsko osiguravajuće društvo isplaćuje moju mirovinu?
3.
Što mirovinsko osiguravajuće društvo radi s mojim novcem?
4.
Može li mirovinsko osiguravajuće društvo ostati bez novca za isplatu mirovina?
5.
Plaćam li naknadu?
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
1.
Kako funkcionira mirovinski sustav?
Zbog nepovoljnih demografskih trendova, mirovinskom reformom 2002. uveden je trodijelni mirovinski sustav.
1. U prvi stup, koji se temelji na generacijskoj solidarnosti, svakog mjeseca uplaćujete 15% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće.
2. U drugi stup uplaćujete 5% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće. Taj se novac prikuplja na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu koji ste sami izabrali kada ste se prvi put zaposlili.
3. Treći stup predstavlja dobrovoljnu mirovinsku štednju - sami birate koliko, kada i u kojem dobrovoljnom mirovinskom fondu želite štedjeti.
2.
Što je obvezni mirovinski fond?
Većina zaposlenih članovi su jednog od četiri obvezna mirovinska fonda. Iznimka su oni koji su u trenutku uvođenja 2. stupa 1. siječnja 2002. imali između 40 i 50 godina te su tada mogli birati žele li obvezno mirovinsko osiguranje. Iz vaše mjesečne bruto plaće izdvaja se 5% mirovinskog doprinosa na osobni račun u obveznom mirovinskom fondu. Taj se novac ne troši za isplatu tekućih mirovina, nego je to vaša individualna kapitalizirana štednja - štednja u drugom mirovinskom stupu. Kad jednog dana odete u mirovinu, svoju mirovinsku štednju iz drugog stupa primat ćete kao dodatak mirovini iz prvog stupa. Novac na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu je vaša, nasljedna imovina.
Vaša štednja je na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu
3.
Što je društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom?
Mirovinsko društvo je dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje osniva obvezne mirovinske fondove i njima upravlja. Novac koji uplaćujete u drugi mirovinski stup nalazi se na vašem osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu. Ukupnom imovinom mirovinskog fonda upravlja mirovinsko društvo, koje novac ulaže na tržištima kapitala s ciljem ostvarivanja prinosa. U Hrvatskoj postoje četiri društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima.
4 društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima postoje u Hrvatskoj
4.
Što znače A, B i C kategorije obveznih mirovinskih fondova?
Obvezni mirovinski fondovi A, B i C kategorije razlikuju se prema strategiji ulaganja i ograničenjima članova, koji mogu izabrati fond ovisno o tome koliko im je godina ostalo do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu.
OBVEZNI MIROVINSKI FOND KATEGORIJE A
Fondovima kategorije A omogućeno je liberalnije ulaganje, pa su zbog očekivanih viših prinosa u dugom roku namijenjeni mlađim osiguranicima. Možete ih odabrati ako do uvjeta za odlazak u starosnu mirovinu imate najmanje deset godina. Fond kategorije A najmanje 30% neto imovine fonda ulaže u obveznice Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a. Najviše 65% neto imovine fonda može biti uloženo u dionice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a, a najviše 50% neto imovine fonda u korporativne obveznice i komercijalne zapise izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a. Najmanje 40% neto imovine fonda mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u eurima.
OBVEZNI MIROVINSKI FOND KATEGORIJE B
Mirovinski fondovi kategorije B, s umjerenom strategijom ulaganja, namijenjeni su osiguranicima srednje životne dobi. Osiguranik može odabrati fond B ako mu je do ispunjenja uvjeta za odlazak u starosnu mirovinu ostalo pet ili više godina. Fond kategorije B najmanje 50% neto imovine fonda ulaže isključivo u obveznice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a. Najviše 40% neto imovine fonda može biti uloženo u dionice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a. Najmanje 60% neto imovine fonda mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u eurima.
OBVEZNI MIROVINSKI FOND KATEGORIJE C
Mirovinski fondovi kategorije C najmanje su rizični i namijenjeni su osiguranicima kojima je ostalo manje od pet godina do mirovine. Fond kategorije C najmanje 70% neto imovine fonda ulaže isključivo u obveznice izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a. Ulaganje u dionice nije dozvoljeno, a najviše 10% neto imovine fonda mogu uložiti u korporativne obveznice i komercijalne zapise izdavatelja iz Republike Hrvatske, drugih država članica EU-a ili država članica OECD-a. Najmanje 90% neto imovine fonda mora biti uloženo u imovinu kojom se trguje ili koja se namiruje u eurima.
5.
Koristi li se mojih 5% bruto plaće, koje izdvajam na osobni račun u obveznom mirovinskom fondu, za isplatu sadašnjih mirovina?
Ne. Uplata 5% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće na osobni račun u obveznom mirovinskom fondu individualna je kapitalizirana štednja koja se ne koristi za isplatu sadašnjih mirovina. Riječ je o vašoj, osobnoj imovini jer se uplaćena sredstva prikupljaju na osobnom računu svakog člana obveznog mirovinskog fonda. Mirovine sadašnjih umirovljenika isplaćuju se iz prvog stupa, koji se temelji na međugeneracijskoj solidarnosti.
Individualna kapitalizirana štednja samo je vaša, osobna imovina
6.
Koliko iznose prinosi obveznih mirovinskih fondova?
Prinos fonda je postotak promjene vrijednosti obračunske jedinice tijekom određenog razdoblja, na primjer jedne godine. To je zarada ili gubitak koje je ostvario mirovinski fond na ukupno uplaćena sredstva svih članova fonda. Prinos ovisi o kretanju tržišne vrijednosti imovine mirovinskoga fonda (na primjer, cijene obveznica, dionica i drugih vrijednosnih papira i imovine koja je u portfelju fonda) i o investicijskoj politici mirovinskoga društva koje upravlja mirovinskim fondom.
Prinos je zarada ili gubitak mirovinskog fonda
7.
Kako mogu saznati koliko novca imam na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu i kada ga mogu podignuti?
Nemoguće je podignuti novac s osobnog računa obveznog mirovinskog fonda. Taj novac namijenjen je isključivo isplati mirovine kada za nju ostvarite uvjete. Stanje na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu možete provjeriti kad god želite na tri načina.
1. Pozivom na besplatni info telefon fonda. Morate znati broj svog mirovinskog računa i zaporku ili PIN broj i OIB. To su podaci koje svaki član dobije nakon upisa u fond.
2. Na službenoj web stranici svakog fonda. Morate znati i upisati broj mirovinskog računa i zaporku ili PIN broj i OIB. Također, možete poslati i online zahtjev za uvid u stanje računa ili možete kontrolirati stanje na osobnom računu putem aplikacije.
3. Stanje računa možete pratiti i putem SMS poruke na mobilnom telefonu koju će vam slati vaš odabrani fond. Ovu mogućnost možete odabrati prilikom učlanjivanja u fond, ali i kasnije. Član koji dogovori primanje obavijesti putem SMS poruka, dobivat će informaciju o promjeni stanja računa nakon svake uplate doprinosa.
8.
Kako mogu izračunati koliko će iznositi moja mirovina?
Informativni izračun mirovine iz prvog stupa možete besplatno zatražiti preko sustava e-Građani, kojim ulazite na korisničke stranice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Izračun možete zatražiti i u područnom uredu HZMO-a, a to će vas stajati 9,29 eura. Mirovine iz drugog stupa isplaćuju mirovinska osiguravajuća društva. Na web stranicama Raiffeisen mirovinskog osiguravajućeg društva d.d. i HRMOD - Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva korisnicima je dostupan kalkulator obvezne i dobrovoljne mirovine.
KALKULATOR HRVATSKOG MIROVINSKOG OSIGURAVAJUĆEG DRUŠTVA
KALKULATOR RAIFFEISEN OSIGURAVAJUĆEG MIROVINSKOG DRUŠTVA
9.
Tko je vlasnik novca na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu?
To je osobna imovina svakog člana, dakle vaše vlasništvo i vaša nasljedna imovina. Mirovinska štednja u drugom stupu koristi se isključivo za isplatu mirovine člana fonda i zakonom je zaštićena od ovrhe, stečaja ili likvidacije fonda ili banke skrbnika fonda. Ako član fonda ne doživi mirovinu, a niti jedan član obitelji ne ispunjava uvjete za obiteljsku mirovinu, kapitalizirana sredstva na računu preminulog člana postaju nasljedstvo.
Mirovinska štednja na osobnom računu zaštičena je od ovrhe
10.
Kako se mogu učlaniti u obvezni mirovinski fond?
Nakon prvog zaposlenja svi mlađi od 40 godina imaju rok od mjesec dana za odabir obveznog mirovinskog fonda. Fond morate odabrati i ako ste obrtnik, poljoprivrednik ili imate samostalnu djelatnost. To možete učiniti s osobnom iskaznicom na šalteru REGOS-a u bilo kojoj poslovnici Fine ili online. Ne učlanite li se sami, REGOS će vas automatski rasporediti u jedan od fondova.
Kod prvog zaposlenja imate mjesec dana za odabir mirovinskog fonda
11.
Kako mogu promijeniti obvezni mirovinski fond i plaćam li za to naknadu?
Obvezni mirovinski fond možete promijeniti u bilo kojem trenutku, ali bez naknade to možete tek nakon treće godine članstva. Odlučite li promijeniti fond već u prvoj godini, platit ćete izlaznu naknadu u iznosu od 0,8% vrijednosti imovine na osobnom računu. Za izlazak u drugoj godini članstva izlazna je naknada 0,4%, a u trećoj godini iznosi 0,2% vrijednosti imovine na osobnom računu. Izlazna se naknada, dakle, obračunava na vrijednost sredstava koja se nalaze na vašem osobnom računu obveznog mirovinskog fonda. Obvezni mirovinski fond možete promijeniti s osobnom iskaznicom na šalteru REGOS-a u Financijskoj agenciji ili online.
Svoj obvezni mirovinski fond možete promijeniti u bilo kojem trenutku
12.
Kako i kada mogu promijeniti kategoriju obveznog mirovinskog fonda?
Kategoriju svojeg obveznog mirovinskog fonda možete promijeniti jednom godišnje, u mjesecu svojeg rođenja. To možete učiniti online na web stranici REGOS-a ili na šalteru REGOS-a u poslovnici Fine uz osobnu iskaznicu. Svaki član može odabrati kategoriju A, B ili C unutar svojeg obveznog mirovinskog fonda i za to ne plaća naknadu. Ipak, postoje ograničenja ovisno o tome koliko još godina imate do svoje mirovine. Između A, B i C kategorije mogu birati samo članovi kojima je do starosne mirovine ostalo deset i više godina. Ako do mirovine imate pet do deset godina, možete birati između fondova kategorije B i C. Članovi kojima je ostalo manje od pet godina do mirovine mogu izabrati jedino najmanje rizičan fond kategorije C.
Kategoriju fonda birate ovisno o tome koliko još godina imate do svoje mirovine
13.
Što se događa s uplatama doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje ako sam na bolovanju ili ostanem bez posla?
Uplata mirovinskih doprinosa ne prekida se tijekom bolovanja. Za bolovanja do 42 dana mirovinske doprinose uplaćuje poslodavac, a za ona dulja od 42 dana uplatu mirovinskih doprinosa preuzima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Ako ste ostali bez posla i plaće, sve dok ne nađete novi posao nemate obvezu uplate mirovinskih doprinosa. Sva do tada prikupljena sredstva ostaju na vašem osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu i cilj fonda je ostvarivati prinose na taj novac. Kada se ponovno zaposlite, novi poslodavac nastavlja uplaćivati mirovinske doprinose. Doprinos za drugi stup uplaćuje na osobni račun u obveznom mirovinskom fondu koji ste prije izabrali.
Ako ostanete bez posla nemate obvezu uplate mirovinskih doprinosa
14.
Mogu li izgubiti uplaćene doprinose u obveznom mirovinskom fondu?
Uplaćeni doprinosi nalaze se na osobnom računu obveznog mirovinskog fonda i to je vaša osobna imovina koju možete koristiti u trenutku odlaska u mirovinu. U slučaju smrti člana obveznog mirovinskog fonda i pod uvjetom da nitko iz obitelji nema pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, sva imovina na osobnom računu obveznog mirovinskog fonda postaje nasljedstvo.
Mirovinska štednja u fondu vaša je osobna imovina
15.
Je li mirovina predmet ostavinske rasprave?
U slučaju smrti osiguranika obveznog mirovinskog fonda, a pod uvjetom da članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, ukupno kapitalizirana sredstva na računu preminulog člana fonda predmet su nasljeđivanja prema Zakonu o nasljeđivanju. Obvezni mirovinski fondovi ne isplaćuju novac s računa nasljednicima, nego prema nalogu REGOS-a na prolazni račun u REGOS. S tog se računa novac isplaćuje nasljednicima. Svu dokumentaciju o nasljedstvu potrebno je dostaviti na adresu: REGOS, Gajeva 5, 10000 Zagreb.
Sva imovina na osobnom računu u mirovinskom fondu je nasljedna
16.
Koliko će trajati isplate moje mirovine iz drugog stupa?
Mirovine iz drugog stupa doživotno isplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo u koje, kada steknete uvjete za mirovinu, prenosite ukupno kapitalizirana sredstva s osobnog računa obveznog mirovinskog fonda. S mirovinskim osiguravajućim društvom sklapate ugovor o isplati mirovine, koja može biti pojedinačna ili zajednička mirovina, starosna ili prijevremena.
Mirovine iz drugog stupa isplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo
17.
Kako mogu svakodnevno pratiti vrijednost obračunske jedinice svih obveznih mirovinskih fondova?
Vrijednost obračunske jedinice svakodnevno možete pratiti na web stranici REGOS-a. Dostupni su podaci za sva četiri društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, i to za sve kategorije fonda. Možete pregledavati i arhivu vrijednosti obračunskih jedinica po fondovima po danima unatrag pet godina. Svaka obračunska jedinica predstavlja proporcionalni udio u neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda. Zbroj vrijednosti svih obračunskih jedinica na računima svih članova fonda je ukupna vrijednost imovine fonda.
Svaki dan pratite vrijednost svoje imovine u mirovinskom fondu
18.
Tko nadzire rad obveznih mirovinskih fondova?
Rad obveznih mirovinskih fondova nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). HANFA nadzire posluju li svi obvezni mirovinski fondovi u skladu sa zakonima. Obvezni mirovinski fondovi svake godine podnose izvještaj o radu koji trebaju prihvatiti Vlada i Hrvatski sabor.
HANFA nadzire rad svih mirovinskih fondova
1.
Kako mogu početi štedjeti u dobrovoljnom mirovinskom fondu?
Svi mogu štedjeti kada i koliko žele u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Nema ograničenja vezanih uz dob, zaposlenje ili primanja. Sami birate visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond. Dobrovoljni mirovinski fondovi omogućuju jednostavnu online prijavu, a član fonda postajete prvom uplatom i upisom u registar članova fonda.
Učlanite se u dobrovoljni mirovinski fond online kad god želite
2.
Moram li svaki mjesec uplaćivati u dobrovoljni mirovinski fond?
Dobrovoljna mirovinska štednja je fleksibilna pa sami birate kada i koliko želite uplaćivati. Dinamika ovisi isključivo o vama: možete uplaćivati mjesečno, tromjesečno, jednom godišnje ili kako god vam odgovara. Sami određujete i visinu uplata sukladno trenutnoj financijskoj situaciji. Prestanete li uplaćivati, ništa se neće dogoditi. Društvo koje upravlja mirovinskim fondom i dalje ulaže vašu imovinu s ciljem ostvarivanja prinosa na ukupnu mirovinsku štednju koju imate na osobnom računu. Treba znati da prinos može biti pozitivan ili negativan kao posljedica rasta ili pada vrijednosti ukupne imovine fonda.
Sami birate kada i koliko štedite u dobrovoljnom mirovinskom fondu
3.
Koliki su državni poticaji za dobrovoljnu mirovinsku štednju?
Država vam na kraju svake godine uplaćuje 15% poticaja na uplaćenu mirovinsku štednju u toj godini, do maksimalnih 99,54 eura. Državne poticaje u jednoj godini možete dobiti za štednju samo u jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu. Za ostvarenje maksimalnih poticaja morate u jednoj godini uplatiti 663,61 eura ili 55,35 eura mjesečno.
15% poticaja država uplaćuje na dobrovoljnu mirovinsku štednju
4.
Kada i kako mogu podići štednju iz dobrovoljnog mirovinskog fonda?
Svoju dobrovoljnu mirovinsku štednju možete početi koristiti sa 55 godina, bez obzira na to radite li još uvijek ili ste u mirovini. Birate isplatu mirovine iz trećeg stupa putem mirovinskog društva ili mirovinskog osiguravajućeg društva. Jednokratno možete dobiti isplatu dijela mirovine do 30% iznosa na osobnom računu.
Budući da iznos koji prelazi 13.272,28 eura obavezno morate prebaciti u mirovinsko osiguravajuće društvo, to možete učiniti s cjelokupnom dobrovoljnom mirovinskom štednjom. U tom vam slučaju mirovinu iz trećeg stupa isplaćuje mirovinsko osiguravajuće društvo i birate između privremene ili doživotne mirovine.
Druga je mogućnost da iznos štednje do 13.272,28 eura ostavite u dobrovoljnom mirovinskom fondu u kojem ste štedjeli, a preostali iznos koji prelazi 13.272,28 eura prebacite u mirovinsko osiguravajuće društvo. Tada dio svoje mirovine iz trećeg stupa dobivate iz fonda, a dio iz mirovinskog osiguravajućeg društva. Ako ste imali imovinu manju od 13.272,28 eura i odabrali isplatu putem mirovinskog društva, ona može biti samo privremena, a ne i doživotna. Svoju mirovinu možete ugovoriti na razdoblje od minimalno pet godina.
Dobrovoljnu mirovinsku štednju možete početi koristiti s 55 godina
5.
Što ako odjednom prestanem uplaćivati u dobrovoljni mirovinski fond?
Ako prestanete uplaćivati ili neredovito uplaćujete u svoj dobrovoljni mirovinski fond, članstvo u fondu se ne prekida. Mirovinsko društvo koje upravlja fondom i dalje investira vaš dotad prikupljeni novac i ostvaruje prinose vama kao i svim ostalim članovima fonda.
Neredovitim uplatama ne prekida se članstvo u dobrovoljnom mirovinskom fondu
6.
Što su otvoreni i zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi?
U otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima mogu štedjeti svi koji žele na vrijeme osigurati bolji život u mirovini. U zatvorenim fondovima mogu štedjeti samo zaposlenici koji rade kod poslodavca ili su članovi sindikata ili udruge koji su osnovali zatvoreni mirovinski fond. Poslodavac koji je preuzeo obvezu plaćanja doprinosa za zaposlenike ima poreznu olakšicu na uplate do 66,36 eura mjesečno ili 796,34 eura godišnje po zaposleniku.
Poslodavac ima poreznu olakšicu na uplate u dobrovoljni mirovinski fond
7.
U što ulažu dobrovoljni mirovinski fondovi?
Uz vaše uplate na osobnom računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu kumuliraju se i državni poticaji te prinos koji fond ostvaruje ulaganjima imovine svih članova na tržištu kapitala. Dobrovoljni mirovinski fondovi ulažu u obveznice na domaćem i stranom tržištu, dionice i ostale financijske instrumente sukladno Prospektu. Razlikuju se prema investicijskoj strategiji, pa svaki fond objavljuje Prospekt. To je javni dokument u kojem možete pročitati strategiju ulaganja, troškove i ostale važne informacije o poslovanju fonda.
Svaki dobrovoljni mirovinski fond ima svoju investicijsku strategiju
8.
Kako štednja u dobrovoljnom mirovinskom fondu utječe na moju mirovinu?
Štednjom u dobrovoljnom mirovinskom fondu (treći stup) povećavate svoju mirovinu iz prvog i drugog stupa. Što prije počnete štedjeti u trećem stupu, vaša ukupna štednja povećava se zbog prinosa koji ostvaruju društva za upravljanje mirovinskim fondovima i državnih poticaja od 15%. Na primjer, ako danas počnete uplaćivati 26,55 eura mjesečno i isti iznos redovno uplaćujete sljedećih 25 godina, na osobni račun ukupno ćete uplatiti 7.963,47 eura dobrovoljne mirovinske štednje. Uz državne poticaje od 15% godišnje i prosječan godišnji prinos od 3% tijekom svih 25 godina uplate, na računu ćete ukupno imati 13.703,9 eura ili 5.740,53 eura više*.
Štednjom u trećem stupu povećavate svoju mirovinu iz prvog i drugog stupa
*Izvor: kalkulator Croatia dobrovoljni mirovinski fondovi; izračun je informativnog karaktera i nije jamstvo prinosa ni kapitaliziranog iznosa u budućnosti.
9.
Kako mogu izračunati kolika će mi biti mirovina ako svaki mjesec uplaćujem 59,73 eura u dobrovoljni mirovinski fond?
Ako 20 godina svaki mjesec uplaćujete 59,73 eura u dobrovoljni mirovinski fond, s državnim poticajima i prosječnim godišnjim prinosima od 3% nakon 20 godina na osobnom računu imat ćete ukupno 22.244,34* eura. U 20 godina ukupno ćete uplatiti 14.334,06 eura. Na taj iznos dobit ćete još 1.990,84 eura državnih poticaja te uz prosječne godišnje prinose fonda od 3% tijekom cijelog razdoblja štednje zaraditi još 9.901,12 eura. Ako cijelu ušteđevinu iz dobrovoljnog mirovinskog fonda sa 65 godina prebacite u mirovinsko društvo i zatražite doživotnu isplatu mirovine sa zajamčenim razdobljem od 15 godina, svaki ćete mjesec, na svoju mirovinu iz prvog i drugog stupa, iz trećeg stupa dobivati još 79,50 eura**.
Dobrovoljna mirovinska štednja povećava se prinosom fonda i državnim poticajima
**Izvor: Raiffeisen MOD; izračun je informativnog karaktera, za sve detaljne informacije i izračune obratite se Raiffeisen MOD-u.
10.
Je li isplativije štedjeti u banci ili dobrovoljnom mirovinskom fondu?
Dobrovoljna mirovinska štednja jedini je financijski proizvod u Hrvatskoj koji obuhvaća državne poticaje i prinos. To znači da svoju mirovinsku štednju uvećavate za 15% državnih poticaja koje dobivate na kraju svake godine na ukupno uplaćen iznos u toj kalendarskoj godini, a najviše do 99,54 eura. Uz to ostvarujete i prinos, odnosno zaradu društva za upravljanje mirovinskim fondom koje imovinu svih članova fonda ulaže na tržištu kapitala. Svim fondovima cilj je ostvarivati prinos za svoje članove, ali prinos može biti i negativan jer ovisi o ulagačkoj strategiji, odnosno cijeni dionica i drugih vrijednostih papira ili imovine u koje je investiralo društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom.
Svim fondovima cilj je ostvarivati prinos za svoje članove
11.
Kolike su porezne olakšice za poslodavce koji svojim zaposlenicima uplaćuju štednju u dobrovoljni mirovinski fond?
Ako poslodavac svojim zaposlenicima uplaćuje štednju u otvorene ili zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove, to mu je porezno priznat trošak. Porezna olakšica priznaje se poslodavcu za uplate do 66,36 eura mjesečno ili 796,34 eura godišnje po zaposleniku.
Poslodavac ima poreznu olakšicu na uplate do 66,36 eura mjesečno po zaposleniku
12.
Kako mogu saznati koliko novca imam na svojem računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu?
Stanje na osobnom računu u svojem dobrovoljnom mirovinskom fondu možete saznati pozivom na besplatni infotelefon fonda. Jedino morate znati broj svog mirovinskog računa i zaporku (PIN). Stanje možete provjeriti i online, a također trebate znati broj mirovinskog računa i zaporku (PIN). Dobrovoljni mirovinski fondovi jednom godišnje svojim članovima šalju izvješće o stanju i promjenama na osobnom računu na adresu navedenu u zahtjevu za članstvo.
Stanje na osobnom računu uvijek možete provjeriti online ili besplatnim pozivom
13.
Kako i kada mogu promijeniti svoj dobrovoljni mirovinski fond?
Svoju mirovinsku štednju u dobrovoljnom mirovinskom fondu možete u bilo kojem trenutku prenijeti u drugi dobrovoljni mirovinski fond. Ako mijenjate fond i društvo koje njime upravlja, za to plaćate izlaznu naknadu. Ona može iznositi najviše 2,5% od ukupnog iznosa imovine na osobnom računu.
Svoju štednju možete bilo kada prebaciti u neki drugi doborovljni mirovinski fond
14.
Je li štednja u dobrovoljnom mirovinskom fondu nasljedna?
Dobrovoljna mirovinska štednja samo je vaša imovina koja je nasljedna. U slučaju smrti člana fonda prije ostvarivanja prava na mirovinu iz trećeg stupa, ukupan iznos na računu isplaćuje se nasljednicima sukladno rješenju o nasljeđivanju. Ako član dobrovoljnog mirovinskog fonda premine tijekom isplate mirovine iz trećeg stupa, nasljednici dobivaju isplatu sukladno ugovoru koji je sklopljen između člana fonda i mirovinskog društva.
Dobrovoljna mirovinska štednja samo je vaša, nasljedna imovina
15.
Mogu li izgubiti uplaćenu dobrovoljnu mirovinsku štednju?
Ne. Mirovinska štednja na vašem osobnom računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu vaša je imovina koja ne pripada mirovinskom društvu, nije dio njegove imovine, pa ne može biti dio stečajne ili likvidacijske mase ili predmet ovrhe. Kad je riječ o ulaganjima, ona su zakonom propisana, a poslovanje mirovinskih fondova i društva za upravljanje pod strogim su nadzorom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i ostalih državnih institucija s ciljem dugoročnog osiguranja prinosa za članove uz sigurnost uplaćene mirovinske štednje.
Dobrovoljna mirovinska štednja ne može biti predmet ovrhe
16.
Mogu li nastaviti štedjeti u dobrovoljnom mirovinskom fondu i kad odem u mirovinu?
Možete. Nema nikakvih ograničenja, pa i u mirovini možete štedjeti u dobrovoljnom mirovinskom fondu.
U dobrovoljnim mirovinskim fondovima možete štedjeti bez ikakvih ograničenja
17.
Može li se dobrovoljna mirovinska štednja uplaćivati maloljetnoj osobi?
Štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima je fleksibilna i nema nikakvih ograničenja. To znači da članovi dobrovoljnih mirovinskih fondova mogu biti maloljetne osobe na čije se ime uplaćuje mirovinska štednja i to je samo njihova imovina.
Dobrovoljnu mirovinsku štednju možete uplaćivati djeci
18.
Može li član obitelji tražiti isplatu moje dobrovoljne mirovinske štednje?
Dobrovoljna mirovinska štednja samo je vaša imovina, kojom ne mogu raspolagati članovi obitelji ili bilo tko drugi. Individualna kapitalizirana štednja nalazi se na osobnom računu člana dobrovoljnog mirovinskog fonda i ne može se opteretiti, dati u zalog ili prenijeti na nekog drugog. Tek u slučaju smrti člana fonda mirovinska štednja postaje predmet nasljeđivanja.
Dobrovoljna mirovinska štednja samo je vaša imovina
19.
Tko nadzire rad dobrovoljnih mirovinskih fondova?
Rad dobrovoljnih mirovinskih fondova nadzire Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). HANFA je zadužena za nadzor posluju li svi obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi u skladu sa zakonima te za procjenu sigurnosti i stabilnosti s ciljem zaštite interesa članova mirovinskog fonda.
Sve dobrovoljne mirovinske fondove nadzire HANFA
1.
Što je mirovinsko osiguravajuće društvo?
Mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD) osniva se za isplatu mirovina iz drugog i trećeg stupa. To je dioničko društvo kojem je rad odobrila HANFA. Dva su MOD-a: Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo i Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo.
Mirovinsko osiguravajuće društvo isplaćuje mirovine iz drugog i trećeg stupa
2.
Kako mirovinsko osiguravajuće društvo isplaćuje moju mirovinu?
S mirovinskim osiguravajućim društvom sklapate ugovor o mirovini - u tom trenutku ono postaje odgovorno za isplatu vaše mirovine iz drugog i trećeg mirovinskog stupa. Sav novac koji imate na osobnom računu u obveznom mirovinskom fondu prebacuje se u mirovinsko osiguravajuće društvo. Također, možete prebaciti i novac koji imate na osobnom računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu. To je obavezan korak ako na osobnom računu u dobrovoljnom mirovinskom fondu u trenutku odlaska u mirovinu imate više od 13.272,28 eura. Pritom možete odabrati hoćete li u mirovinsko osiguravajuće društvo prenijeti cjelokupan iznos svoje dobrovoljne mirovinske štednje ili samo iznos koji prelazi 13.272,28 eura, a koji ste obavezni prebaciti. U tom slučaju mirovinu iz trećeg stupa isplaćuje vam mirovinsko osiguravajuće društvo. Druga mogućnost je da iznos štednje do 13.272,28 eura ostavite u dobrovoljnom mirovinskom fondu u kojem ste štedjeli, a preostali iznos koji prelazi 13.272,28 eura prebacite u mirovinsko osiguravajuće društvo. Tada dio svoje mirovine iz trećeg stupa dobivate iz fonda, a dio iz mirovinskog osiguravajućeg društva. Ako ste imali imovinu manju od 13.272,28 eura i odabrali isplatu putem mirovinskog društva, ona može biti samo privremena, a ne i doživotna. Svoju mirovinu možete ugovoriti na razdoblje od minimalno pet godina.
3.
Što mirovinsko osiguravajuće društvo radi s mojim novcem?
Novac koji je iz obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova prebačen u mirovinsko osiguravajuće društvo, to društvo dalje investira s ciljem ostvarivanja prinosa. Ulaže ga u financijsku imovinu kao što su obveznice, dionice i udjeli u investicijskim fondovima.
Mirovinsko osiguravajuće društvo vaš novac ulaže u financijsku imovinu
4.
Može li mirovinsko osiguravajuće društvo ostati bez novca za isplatu mirovina?
Prema ugovoru o mirovini, mirovinsko osiguravajuće društvo ima obvezu isplatiti vašu mirovinu. Kao jamstvo isplate mirovina, MOD mora u svakom trenutku imati dodatna sredstva u iznosu od minimalno 4% traženog pokrića kako bi mogao pokriti eventualne gubitke u slučaju da do njih dođe.
Mirovinsko osiguravajuće društvo obvezno je isplatiti vašu mirovinu
5.
Plaćam li naknadu?
Mirovinsko osiguravajuće društvo može obračunavati dvije naknade: za upravljanje i za pokrivanje troškova isplata mirovina. Naknade ne umanjuju iznos ugovorene mirovine.
Postoje naknade koje ne umanjuju iznos vaše mirovine

Riješite kviz i odmah doznajte koliko znate o mirovinama!

U tri minute odgovorite na 10 pitanja i otkrijte brinete li dovoljno za svoju mirovinu.

Pokreni kviz

Jeste li pronašli ono što ste tražili?

Doznajte sve što vas još zanima o mirovinama i mirovinskim fondovima: pošaljite nam pitanje!

Pitajte nas

UMFO:
Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava je profesionalna, neovisna i neprofitna organizacija s ciljem zaštite interesa i promicanja suradnje i partnerstva obveznih i dobrovoljnih mirovinskih društava te što bolje informiranosti korisnika – članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.

MISIJA:
Udruga promiče i štiti interese članova i osnivača, učvršćuje povjerenje klijenata u mirovinski sustav te jača njegov ugled na domaćem i međunarodnom tržištu. Suradnjom s regulatorom, predstavnicima medija te ostalim sudionicima osigurava pravovremeno i točno informiranje o važnosti i ulozi mirovinskih fondova te zastupa prethodno usuglašene zajedničke stavove i interese, a sve s ciljem zaštite i promicanja interesa krajnjih korisnika.