MOJ PLAN
za mirovinu
Hrvatski umirovljenik radio je u prosjeku 32 godine i dva mjeseca, a u mirovini će provesti u prosjeku 21 godinu i dva mjeseca (izvor: HZMO, 2019). To znači da će većina nas više od dva desetljeća provesti u mirovini i zato se treba što prije pobrinuti za svoju mirovinu. O štednji u godinama kada radite ovisit će visina vaše buduće mirovine. Evo kako u pravo vrijeme donijeti pametne odluke za sigurniju budućnost.
Studiram – kada moram početi razmišljati o mirovini?
Dvoje od troje mladih rijetko ili nikada ne razmišlja o mirovini, a stručnjaci poručuju: za mirovinu se treba početi brinuti u dvadesetima!
Pročitaj
Prvi posao - što sad?
Kako korak po korak odabrati svoj obvezni mirovinski fond i što će se dogoditi ne učinite li to u roku od mjesec dana
Pročitaj
Na pola puta do mirovine
Imate 20 godina radnog staža? Provjerite stanje na osobnom računu svojeg obveznog mirovinskog fonda i iskoristite državne poticaje za štednju u dobrovoljnom mirovinskom fondu
Pročitaj
Uskoro ćete u mirovinu
Šest stvari koje trebate znati u trenutku odlaska u mirovinu. Evo kako se isplaćuju mirovine iz sva tri stupa
Pročitaj
MOJ RJEČNIK
za sigurniju budućnost
Pojmovi o mirovinama i mirovinskim fondovima na jednome mjestu kako biste mogli lakše napraviti dobar plan za mirovinu.
Prvi mirovinski stup
Drugi mirovinski stup
Treći mirovinski stup
Individualna kapitalizirana štednja
Mirovinski doprinosi
Obvezni mirovinski fond
Dobrovoljni mirovinski fond
Otvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Prinos
Prospekt
Statut
Osobni mirovinski račun
Mirovinsko osiguranje
Mirovinsko društvo
Mirovinsko osiguravajuće društvo
Obračunska jedinica
Naknada
Izlazna naknada
Depozitar
HANFA
HZMO
REGOS
Prvi mirovinski stup
Prvi mirovinski stup
Obvezno mirovinsko osiguranje koje se temelji na međugeneracijskoj solidarnosti. To znači da svi koji rade izdvajaju 15% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće za mirovine sadašnjim umirovljenicima.
Drugi mirovinski stup
Drugi mirovinski stup
Obvezna individualna kapitalizirana štednja za vašu mirovinu. Svi zaposleni iz mjesečne bruto plaće izdvajaju 5% doprinosa i uplaćuju u obvezni mirovinski fond po izboru. Na taj novac mirovinski fondovi ostvaruju prinose. Sve uplate na osobnom računu osobna su imovina člana fonda, koja se smije koristiti samo za doživotnu isplatu mirovine iz drugog stupa.
Treći mirovinski stup
Treći mirovinski stup
Dobrovoljno mirovinsko osiguranje. To znači da sami birate kada, koliko i u kojem dobrovoljnom mirovinskom fondu želite dodatno štedjeti za svoju mirovinu. Država potiče takvu štednju: na kraju godine dobivate 15% na ukupan iznos koji ste uplatili u dobrovoljni mirovinski fond tijekom te godine, a najviše do 99,54 eura. Mirovinski fond ulaže novac na tržištima kapitala i ostvaruje prinose za sve članove fonda.
Individualna kapitalizirana štednja
Individualna kapitalizirana štednja
To je ukupna mirovinska štednja na vašem osobnom računu u obveznom ili dobrovoljnom mirovinskom fondu. Sav novac na osobnom računu vaša je osobna imovina koju ste stekli uplatama u obvezni ili dobrovoljni mirovinski fond i zaradom, odnosno prinosima koje su ostvarila društva koja upravljaju mirovinskim fondovima. Za dobrovoljnu mirovinsku štednju član fonda dobiva i državne poticaje.
Mirovinski doprinosi
Mirovinski doprinosi
Zaposlenik svaki mjesec izdvaja 20% bruto plaće za doprinose u prvi (15%) i drugi mirovinski stup (5%). Mirovinski doprinosi su obvezni i propisani Zakonom o doprinosima.
Obvezni mirovinski fond
Obvezni mirovinski fond
Drugi mirovinski stup temelji se na sustavu individualne kapitalizirane štednje u obveznim mirovinskim fondovima. Postoje četiri obvezna mirovinska fonda. Svaki zaposleni građanin u fond prema svojem izboru uplaćuje 5% mirovinskog doprinosa iz svoje bruto plaće i tako štedi za svoju mirovinu. Obvezni mirovinski fondovi podijeljeni su u tri kategorije: A, B i C. Razlikuju se po ograničenjima članstva te investicijskoj strategiji i ograničenjima ulaganja. Obveznim mirovinskim fondom upravlja mirovinsko društvo koje ostvaruje prinose za sve članove fonda.
Dobrovoljni mirovinski fond
Dobrovoljni mirovinski fond
Treći mirovinski stup temelji se na dobrovoljnoj i fleksibilnoj štednji u dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Možete štedjeti kada i koliko želite u jednom ili više dobrovoljnih mirovinskih fondova. Društvo koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom ostvaruje prinose na vašu mirovinsku štednju, a na kraju godine dobivate i državne poticaje u iznosu od 15% uplate, do najviše 99,54 eura.
Otvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Otvoreni dobrovoljni mirovinski fond
U otvorenim fondovima može štedjeti tko god želi bez ikakvog dobnog ograničenja i bez obzira na to radi li ili ne.
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
Članovi zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda mogu biti samo zaposlenici poslodavca, članovi sindikata ili udruge koji su osnovali fond. Poslodavac uplaćuje mirovinsku štednju za svoje zaposlenike. Uplate do 66,36 eura mjesečno ili 796,34 eura godišnje po zaposleniku poslodavcima su neoporezive.
Prinos
Prinos
Zarada ili gubitak koji nastaje ulaganjem imovine svih članova obveznog ili dobrovoljnog mirovinskog fonda. Prinos može biti pozitivan ili negativan kao posljedica rasta ili pada vrijednosti ukupne imovine fonda. Vrijednost imovine fonda ovisi o ulagačkoj strategiji te kretanjima na financijskim tržištima.
Prospekt
Prospekt
Svaki dobrovoljni mirovinski fond objavljuje prospekt odnosno izjavu sa svim informacijama o fondu i društvu za upravljanje kako bi članovi mogli donijeti odluku o izboru fonda u kojem će štedjeti za svoju mirovinu.
Statut
Statut
Svaki obvezni mirovinski fond objavljuje statut kojim se određuju uvjeti i pravila poslovanja. Svi članovi fonda iz statuta se mogu informirati o temeljnim načelima, strategiji i ciljevima ulaganja.
Osobni mirovinski račun
Osobni mirovinski račun
Svi članovi obveznog ili dobrovoljnog mirovinskog fonda imaju svoj račun na kojem se prikuplja i kapitalizira njihova osobna mirovinska štednja. Svaki član može u svakomn trenutku provjeriti stanje na svojem računu i pratiti prinose koje ostvaruje fond.
Mirovinsko osiguranje
Mirovinsko osiguranje
Jedna od osnova socijalne sigurnosti građana. To je osiguranje za rizik od starosti, invalidnosti ili smrti.
Mirovinsko društvo
Mirovinsko društvo
Dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje upravlja mirovinskim fondovima. Mirovinsko društvo odlučuje o investicijskoj strategiji i ulaže mirovinsku štednju članova fonda kako bi za njih ostvario prinose.
Mirovinsko osiguravajuće društvo
Mirovinsko osiguravajuće društvo
Dioničko društvo koje isplaćuje mirovine iz drugog i trećeg stupa mirovinskog osiguranja.
Obračunska jedinica
Obračunska jedinica
Svaki član mirovinskog fonda ima osobni račun koji se vodi u obračunskim jedinicama. Zbroj vrijednosti svih obračunskih jedinica na računima svih članova fonda ukupna je vrijednost imovine fonda. Vrijednost obračunske jedinice fonda se mijenja jer se svakodnevno mijenja vrijednost neto imovine fonda koji ulaže novac u dionice, obveznice i druge vrijednosne papire.
Naknada
Naknada
Postoje ulazna, izlazna i upravljačka naknada koje mirovinsko društvo može naplatiti članovima mirovinskog fonda. Na svaki uplaćeni doprinos u obvezni mirovinski fond osiguranik plaća ulaznu naknadu. Član obveznog mirovinskog fonda, koji u roku od tri godine od odabira fonda želi odabrati novi fond, plaća izlaznu naknadu. Depozitar ima pravo na naknadu koja se obračunava od ukupne imovine fonda, a čiji najviši postotak propisuje HANFA.
Izlazna naknada
Izlazna naknada
Naknada koju plaća član na svoju mirovinsku štednju odluči li promijeniti svoj obvezni mirovinski fond u razdoblju od tri godine. Odluči li promijeniti obvezni mirovinski fond već u prvoj godini, plaća naknadu od 0,8%, u drugoj godini članstva od 0,4%, a u trećoj od 0,2%. Nakon tri godine ne plaća se naknada za promjenu obveznog mirovinskog fonda. Izlazne naknade definirane su zakonskim propisima i zaračunavaju ih svi obvezni mirovinski fondovi.
Depozitar
Depozitar
Kreditna institucija kojoj mirovinsko društvo povjerava imovinu mirovinskog fonda na pohranu i čuvanje na posebnom računu. Depozitar mora raditi u interesu svih članova mirovinskih fondova, a dostupne podatke čuvati kao poslovnu tajnu.
HANFA
HANFA
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga koja nadzire poslovanje mirovinskih društava, mirovinskih fondova, mirovinskih osiguravajućih društava te Središnji registar osiguranika (REGOS).
HZMO
HZMO
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje zadužen je za provedbu mirovinskog osiguranja u prvom stupu, na temelju međugeneracijske solidarnosti u Hrvatskoj.
REGOS
REGOS
Središnji registar osiguranika koji vodi evidenciju o uplaćenim doprinosima za sve osiguranike u drugom stupu i izvještava ih o stanju na njihovu računu. Zaposlene koji u roku od mjesec dana od prvog zaposlenja nisu sami odabrali svoj mirovinski fond, REGOS raspoređuje u jedan od četiri obvezna mirovinska fonda.
Plan za mirovinu
Mirovine u Hrvatskoj i EU
plan za mirovinu
Dan za životni plan: Saznajte kako napraviti plan za mirovinu
Ako od šume ne vidite stablo ili se ne snalazite u šumi informacija pročitajte sve bitno o mirovinskom sustavu, mirovinskim fondovima, prinosima i procedurama od prvog zaposlenja do umirovljenja.
Pročitaj
plan za mirovinu
Razmišljate o prijevremenoj mirovini? Dobro provjerite isplati li vam se
Važno je znati da je iznos prijevremene mirovine manji za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, a prije navršene dobi propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu.
Pročitaj
plan za mirovinu
Koristi li se vaših 5% bruto plaće za isplatu sadašnjih mirovina?
Znate li što se događa s 5% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće koji se uplaćuje u drugi stup i možete li taj novac podići prije mirovine? U nastavku saznajte odgovor na ova i mnoga druga pitanja vezana uz mirovinsko osiguranje.
Pročitaj
plan za mirovinu
Pandemija je ostavila trag u svim segmentima života - što je s mirovinskim fondovima?
Premda je neizvjesna situacija uzrokovana pandemijom i potresom mnoge potaknula na razmišljanje o profitabilnosti obveznih mirovinskih fondova, oni su 2020. zaključili s pozitivnim rezultatom.
Pročitaj
Pensions Europe
Mirovine u Hrvatskoj i EU
pensions europe
Analiza: modeli odlaska u mirovinu u EU zemljama
Sve više umirovljenika u europskim zemljama odlazi u mirovinu u sustavima koji su proteklih desetljeća prošli reforme. Različite modele pokazuje analiza udruženja Pensions Europe.
Pročitaj
MOJA ŽUPANIJA
demografska kretanja
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da se broj stanovnika Hrvatske od 2001. do danas smanjio sa 4,4 milijuna na oko 4 milijuna, što znači da zemlja ima 360 tisuća stanovnika manje. U istom se razdoblju broj umirovljenika povećao za oko 250 tisuća. Hrvatska bi do 2050., prema procjeni demografa, mogla imati 624 tisuće građana u dobi između 25 i 64 godine manje. Istodobno, broj građana starijih od 65 godina bit će za 158 tisuća veći.
Pogledajte koliko je stara vaša županija! Evo koliko stanovnika manje danas živi u vašoj županiji nego 2001., koliko je mlađih od 24, a starijih od 65 godina.
Zagreb:
2021. godina:
25%
21%
Mlađih od 24 godine
Starijih od 65 godina
Zagrebačka županija:
2001. godina:
31%
14%
2018. godina:
26%
19%
2021. godina:
26%
21%
Mlađih od 24 godine
Starijih od 65 godina
Krapinsko-zagorska županija:
2001. godina:
30%
17%
2018. godina:
22%
20%
2021. godina:
24%
21%
Mlađih od 24 godine
Starijih od 65 godina
Sisačko-moslavačka županija:
2001. godina:
29%
18%
2018. godina:
20%
22%
2021. godina:
23%
25%
Mlađih od 24 godine
Starijih od 65 godina
Karlovačka županija:
2001. godina:
27%
20%
2018. godina:
23%
23%
2021. godina:
22%
24%
Mlađih od 24 godine
Starijih od 65 godina
Varaždinska županija:
2001. godina:
31%
15%
2018. godina:
26%
19%
2021. godina:
25%
21%
Mlađih od 24 godine
Starijih od 65 godina
Koprivničko-križevačka županija:
2001. godina:
30%
17%
2018. godina:
26%
20%
2021. godina:
25%
22%
Mlađih od 24 godine
Starijih od 65 godina
Bjelovarsko-bilogorska županija:
2001. godina:
30%
17%
2018. godina:
26%
21%
2021. godina:
25%
23%
Mlađih od 24 godine
Starijih od 65 godina
Primorsko-goranska županija:
2001. godina:
28%
16%
2018. godina:
21%
23%
2021. godina:
21%
26%
Mlađih od 24 godine
Starijih od 65 godina
Ličko-senjska županija:
2001. godina:
22%
23%
2018. godina:
24%
25%
2021. godina:
22%
26%
Mlađih od 24 godine
Starijih od 65 godina
Virovitičko-podravska županija:
2001. godina:
31%
16%
2018. godina:
26%
19%
2021. godina:
25%
22%
Mlađih od 24 godine
Starijih od 65 godina
Požeško-slavonska županija :
2001. godina:
34%
16%
2018. godina:
28%
21%
2021. godina:
26%
23%
Mlađih od 24 godine
Starijih od 65 godina
Brodsko-posavska županija:
2001. godina:
34%
15%
2018. godina:
28%
20%
2021. godina:
26%
23%
Mlađih od 24 godine
Starijih od 65 godina
Zadarska županija:
2001. godina:
32%
16%
2018. godina:
26%
19%
2021. godina:
25%
24%
Mlađih od 24 godine
Starijih od 65 godina
Osječko-baranjska županija:
2001. godina:
32%
15%
2018. godina:
26%
19%
2021. godina:
25%
22%
Mlađih od 24 godine
Starijih od 65 godina
Šibensko-kninska županija:
2001. godina:
29%
20%
2018. godina:
24%
25%
2021. godina:
23%
27%
Mlađih od 24 godine
Starijih od 65 godina
Vukovarsko-srijemska županija:
2001. godina:
33%
14%
2018. godina:
28%
20%
2021. godina:
26%
23%
Mlađih od 24 godine
Starijih od 65 godina
Splitsko-dalmatinska županija:
2001. godina:
33%
14%
2018. godina:
27%
20%
2021. godina:
26%
22%
Mlađih od 24 godine
Starijih od 65 godina
Istarska županija:
2001. godina:
29%
16%
2018. godina:
22%
22%
2021. godina:
22%
24%
Mlađih od 24 godine
Starijih od 65 godina
Dubrovačko-neretvanska županija:
2001. godina:
32%
16%
2018. godina:
27%
21%
2021. godina:
26%
22%
Mlađih od 24 godine
Starijih od 65 godina
Međimurska županija:
2001. godina:
33%
14%
2018. godina:
28%
18%
2021. godina:
27%
21%
Mlađih od 24 godine
Starijih od 65 godina